Naučnici upozoravaju: uticaj klimatskih promjena već je primjetan, a globalno otopljavanje donosi posljedice kao što su glad, bolesti, siromaštvo, sukobi. Usljed povećanja temperature na Zemlji (procjenjuje se da bi u ovom vijeku rast temperature na planeti mogao da iznosi od 0,3 do 4,8 stepena Celzijusovih), Evropu očekuju suše, toplotni talasi, poplave, nešto sa čime smo već imali priliku da se suočimo, a predviđa se da će ove pojave biti sve ekstremnije i češće.
Zbog ovakvih gotovo katastrofalnih upozorenja međunarodna zajednica sve više insistira na smanjenju emisije štetnih gasova, kako bi se zaustavile i ublažile klimatske promjene, ali i na prilagođavanju i pripremi za već neizbježne posljedice promjena u prirodi.
„EU je od svog budžeta za period od 2014. do 2020. izdvojila 20 odsto sredstava upravo za klimatske akcije, između ostalog za ublažavanje klimatskih promjena i strategiju adaptacije na suše, poplave ili šumske požare. Ideja je da države prilikom planiranja svih ekonomskih sektora u obzir moraju da uzmu klimatske promjene. U pitanju je, dakle, strateško planiranje energetike, poljoprivrede, turizma, a sve radi stvaranja sistema otpornog na klimatske promjene“, kaže za Dojče vele Dragana Mileusnić iz evropskog ogranka Mreže za klimatske akcije.
Okrenuti se čistim izvorima energije
U briselskom sjedištu ove najveće evropske mreže koja se bavi pitanjima klime i energetike navode da je planirano da države Zapadnog Balkana, prema obavezama Energetske zajednice, obezbijede u prosjeku trećinu ukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine, dok EU namjerava da do 2050. godine smanji emisije gasova staklene bašte čak do 95 odsto i pređe na čiste izvore energije.
„Ako Zapadni Balkan tada bude dio EU, kao što namjerava, energetika u regionu neće moći da izgleda onako kako izgleda danas. Zato je najbolje i najisplativije da se odmah počne s prilagođavanjem“, poručuju iz evropske Mreže za klimatske akcije (CAN Evrope).
Na svaki uloženi evro vraća se šest puta više
I dok se svijet i EU trude da smanje efekat staklene bašte, upravo je sagorijevanje fosilnih goriva, na prvom mjestu uglja, dominantan oblik dobijanja energije na Balkanu. Nedavne poplave u regionu pokazale su osjetljivost tamošnjeg elektroenergetskog sistema i neodrživost u vremenu koje dolazi:
„Ako u Srbiji postoji TENT kao termoelektrana koja obezbjeđuje polovinu struje za čitavu zemlju, onda to, pri sličnom incidentu, predstavlja veliki rizik za državu, i nije u skladu sa onim što slijedi tokom procesa pridruživanja EU. Sad se već mora otvoriti pitanje da li će se novac koja će stići kao pomoć iz evropskih fondova iskoristiti za skupu i neodrživu rehabilitaciju postojećih termoelektrana i rudnika uglja ili će se razmisliti o decentralizaciji energetskog sistema i alternativnim izvorima. A u regionu ih je, srećom, mnogo, počev od vjetra, preko sunca i biomase“, navodi Mileusnićeva.
Novca ima dovoljno?
U Briselu dodaju i da je dio novca iz pretpristupnih IPA fondova namijenjen upravo borbi protiv klimatskih promjena i usklađivanju s evropskim standardima na tom polju i da više ne smije biti izgovora da za zaštitu klime nema novca.
„EU i međunarodna zajednica imaju jasnu računicu: troškovi uloženi u zaštitu klime i ublažavanje klimatskih promjena nisu veći od dobiti. Svaki uloženi evro u prevenciju vraća se kao šest ušteđenih u slučaju štete“, kaže Dragana Mileusnić, zadužena za energetsku politiku Jugoistočne Evrope u CAN Evropa.
S klimom se mijenjaju biljni i životinjski svijet
Evropski stručnjaci za klimatska i energetska pitanja insistiraju na informisanju javnosti i komunikaciji s političarima zarad boljeg strateškog planiranja i koordinacije u stvaranju sistema otpornog na klimatske promjene i odgovarajuće infrastrukture. Predviđeni klimatski modeli, koji govore o kretanju temperature, padavina i nivoa mora u narednih 100 godina, govore o naročitoj izloženosti južne Evrope klimatskim promjenama. Dok se na sjeveru Evrope očekuje sve umjerenija klima, na jugu će postajati sve ekstremnija, toplija i s više padavina. Takva smjena klimatskih zona uticaće na biodiverzitet, smjenu, ali i izumiranje pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Tako će, pored energetskog sistema, i poljoprivreda morati da prođe kroz prilagođavanje i smjenu kultura. Već su poznata istraživanja koja predviđaju „pomjeranje“ plantaža maslina i vinove loze s juga ka sjeveru Evrope. Do kraja ovog vijeka, usljed klimatskih promjena region Balkana bi mogao da pretrpi i značajne gubitke u prinosima kukuruza. Istovremeno, predviđeni rast nivoa mora od 26 do 82 centimetra do 2100. godine u regionu bi uticao na promjenu slike Jadranske obale, pri čemu bi mnoge plaže nestale pod vodom, a talasi ekstremnih vrućina uticali na smanjenje broja turista. Širom svijeta se, na cijelu sa vodećim ekonomijama EU i SAD, već vodi bitka za obuzdavanja rasta temperature na Zemlji do prihvatljivih plus dva stepena do kraja ovog vijeka.
„U svijetu i dalje postoji optimizam i mnogo nade se polaže u globalni klimatski dogovor, koji se očekuje 2015. godine. To bi značilo smanjenje emisije gasova staklene bašte do 2050. i ublažavanje ovakvih ekstremnih dešavanja. Trenutno, za to nam nisu neophodne drastične promjene u kvalitetu života i navika ili odricanje od ekonomskog rasta i prosperiteta. Međutim, ukoliko dogovor izostane, a emisije štetnih gasova se nastavi, budućnost regiona Balkana, Evrope i svijeta u cjelini neće biti svjetla“, poručuju iz evropske Mreže za klimatske akcije u Briselu.
