Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u Interpolu, izvjestio je javnost prije nekoliko dana ministar unutrašnjih poslova Skender Hyseni, i dodao da očekuju pozitivan odgovor. Za Vladu Srbije to je neprihvatljivo. I stručnjaci za bezbjednost u Beogradu i Prištini različito komentarišu potrebu učlanjenja Kosova u ovu najveću policijsku organizaciju.
Uloga Interpola je da pospješi policijsku saradnju i razmjenu informacija 190 država članica. Saradnja sa Kosovom odvija se posredstvom UNMIK-a.
U Kosovskom centru za bezbjednosne studije (KCBS) ocjenjuju da je ovaj mehanizam spor, i da to nije samo političko pitanje, već da bi članstvo Kosova uticalo na povećanje bezbjednosti.
“Organizovani kriminal, trgovina narkoticima, vjerski i drugi ekstremizam jesu prijetnja za cijeli region. Jedina mogućnost za saradnju i da se zajednički bori sa ovim prijetnjama jeste preko regionanih bezbjednosnih inicijativa i Interpola“, kaže Florian Qehaja, izvršni direktor KCBS.
Članstvo Kosova je preij svega politički momenat i ne bi značajnije uticalo na bezbjednost građana, jer je postojeća saradnje posredstvom UNMIK-a zadovoljavajuća”, kaže Bojan Elek, istraživač Beogradskog centara za bezbjednosnu politiku.
“Ono što bi Kosovo dobilo članstvom u Interpolu, jeste pored još jedne odlike državnosti i to da bi bilo u mogućnosti da bez posrednika, dakle direktno učestvuje u razmjeni informacija i da između ostalog raspisuje međunarodne potjernice. Kada je riječ o unapređenju bezbjednosti građana i građanki, najbitnije je raditi na uspostavljanju direktne policijske saradnje Srbije i Kosova, dakle srpske i kosovske policije, jer trenutna saradnje nije na zadovoljavajućem nivou i odvija se samo na nivou granične policije“, rekao je Elek.
Vlada Kosova je podnijela zahtjev za članstvo, ali je još uvijek neizvesno da li će se ovo pitanje naći na dnevnom redu narednog sastanka Generalne Skupštine Interpola u novembru u Ruandi.
Qehaja vjeruje da su šanse Kosova velike, i pored toga što smatra da se za članstvo u Interpolu nije lobiralo dovoljno, kao što je to učinjeno u slučaju Uneska.
Članstvo u UN nije uslov, a za prijem je potrebna dvotrećinska saglasnost, odnosno veto Rusije ili neke druge članice SB UN to ne može da spriječi.