I dok jedni uživaju u ovim toplim februarskim danima, drugi muku muče sa neprijatnim meteoropatskim reakcijama organizma uslijed proljeća kad mu vrijeme nije.
Ako vas ovih dana nešto žiga u različitim djelovima tijela, osjećate umor, nesanicu, glavobolju, vrtoglavicu, malaksalost, moguće je da vam ne prija ova nagla promjena vremena.
Takođe, treba da znate da niste jedini – istraživanja pokazuju da tegobe pri promjeni vremena osjeća čak 80 odsto svjetske populacije.
Meteoropatija nije zvanično medicinski potvrđena, ali je ljekari uglavnom uzimaju u obzir prilikom uspostavljanja dijagnoze.
Utucaj atmosferskih prilika na zdravlje može biti neznatan, ali i veoma neprijatan i bolan, a zavisi od godina starosti, opšteg zdravstvenog stanja, genetike.
Nagle promjene vremena najviše smetaju hroničnim bolesnicima, ali i starijim osobama, a utvrđeno je da se meteoropatske reakcije mogu javiti i 48 sati prije promjene vremena.
Astmatičari i srčani bolesnici su najosjetljiviji na promjenu vremena. Naglo zahlađenje teško podnose osobe koje pate od bolesti krvnih sudova, naglo otopljenje, kao i južni vjetar, ne pogoduju psihičkim bolesnicima, dok tokom hladnih i vlažnih dana najviše pate reumatičari.
Ovih dana, kada je temperatura znatno viša od proseka za ovo doba godine, ljekari savjetuju da se ne zamaramo, naročito ne osobe sa povišenim krvnim pritiskom. Dolaskom lijepog vremena ljudi se više kreću, obavljaju fizičke poslove koje nisu mogli da završe kada je bilo hladno, i tako rizikuju da naruše svoje zdravlje.
Takođe, toplo vrijeme vole i virusi, a može očekivati i porast oboljelih od respiratornih infekcija. Zato, koliko god možete, izbjegavajte zatvorene prostorije sa mnogo ljudi, gradski prevoz.
Šetajte u prirodi, uživajte u suncu, ali umjereno.
