Crna Gora ne isključuje mogućnost izravne vojne prijetnje, iako je zbog mjesta i važne uloge koju ima u stabilnosti regije ta opasnost bitno smanjena, stoji u prijedlogu strategije nacionalne sigurnosti te male balkanske zemlje koja je prošle godine primljena u NATO, pišu u nedjelju podgorički mediji.
U tom dokumentu crnogorske Vlade, kako pišu pojedini mediji, navodi se da sigurnosnu situaciju u Crnoj Gori treba promatrati i u regionalnom kontekstu jer pripada i balkanskoj i mediteranskoj regiji.
“Dio je regije koji je u prethodnom razdoblju pretrpio dinamične promjene i građanski rat. Imajući u vidu povijesno nasljeđe i pozitivne trendove nakon obnavljanja neovisnosti, Crna Gora ima specifično mjesto i važnu ulogu u stabilnosti regije”, stoji u vladinoj strategiji nacionalne sigurnosti, kako prenosi Hina.
Dodaje se da Crna Gora dijeli strateški pristup izazovima, rizicima i prijetnjama nacionalnoj sigurnosti koji su definirani strateškim dokumentima NATO-a.
Širok spektar rizika i prijetnji
Ocjenjuje se da je spektar izazova, rizika i prijetnji širok.
“Regija je još opterećena događajima iz prošlosti i neriješenim problemima, što može uzrokovati destabilizaciju na pojedinim područjima”.
“Kao posljedica smanjenja vojnih snaga u regiji, integracija zemalja u NATO i EU i razvijanja politike povjerenja, suradnje i partnerstva, opasnost od izravne vojne prijetnje Crnoj Gori je bitno smanjena, ali se ne može isključiti”, stoji u predloženoj strategiji.
Navodi se da su promjene na geostrateškom planu utjecale da zapadni Balkan ponovo postane zona jakog interesa međunarodnih aktera, čiji je primarni cilj sprječevanje daljnjeg europskog i euroatlantskog puta pojedinih država regije.
“To uvjetuje konkretne akcije prema regiji, posebno hibridnog karaktera, što je ozbiljan sigurnosni izazov i može imati bitne posljedice po regionalnu stabilnost i usporiti integracijske procese”, navodi se u nacionalnoj strategiji.
Crnogorski ministar obrane Predrag Bošković je ranije rekao da su glavni razlog donošenja nove strategije izmijenjene sigurnosne okolnosti, ne samo u Crnoj Gori nego i u regiji i Europi, navevši kako 2008. godine, kada je pisana zadnja strategija, nije bilo ni migrantske krize ni sukoba u Ukrajini između vlade i proruskih pobunjenika koje podržava Rusija.
Rasprava u oktobru
Rusija je bila protiv stupanja Crne Gore u NATO 2017.
“Nije bilo svega što se dešavalo zadnjih deset godina, pokušaj terorizma u Crnoj Gori, različiti interesi na Balkanu koji su se sukobili”, naveo je Bošković.
Crna Gora sudi skupini od 14 ruskih, crnogorskih i srbijanskih državljana, optuženih da su u listopadu 2016. na dan izbora pokušali terorističke napade u Crnoj Gori kako bi izvršili državni udar i spriječili ulazak zemlje u NATO.
Crnogorski parlament bi trebao o Vladinu prijedlogu strategije nacionalne sigurnosti Crne Gore raspravljati u listopadu.
