Vlada Crne Gore je uz pomoć stranih donatora pokrenula program za zbrinjavanje raseljenih, koji predviđa izgradnju najmanje 900 stambenih jedinica.
Procjenjuje se da će program koštati oko 27 miliona evra, a vlada će obezbjediti oko 15 odsto tog fonda.
Prema podacima vlade iz decembra 2012. godine, oko 16000 izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova živi u Crnoj Gori, od čega je oko 11000 sa Kosova. Više od 3000 jesu Romi koji žive u izbjegličkom kampu na periferiji Podgorice.
Direktor Uprave za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac rekao je u ponedjeljak da su najugroženije izbjeglice Romi, Aškalije i Egipćani.
“Prema njima je potreban veći senzibilitet, veća pomoć za uključenje u crnogorsko društvo”, rekao je on.
“Vlada je uz pomoć UNHCR-a pripremila prijedlog programa podrške tim licima, koji zahtijeva donatorska sredstva”, kazao je Šofranac.
Većina raseljenih nisu rješili svoj pravni status u Crnoj Gori. Kako bi obezbjedili pravo na rad, obrazovanje, socijalno i zdravstveno osiguranje, oni moraju da dobiju status “stranca sa stalnim nastanjenjem”.
Crna Gora ima jedan od najstrožih sistema za dobijanje državljanstva u regionu, a ne dozvoljava ni dvojno državljanstvo. Samo oko 1000 izbeglica je od devedesetih dobilo crnogorsko državljanstvo.
Problem je naročito izražen među romskim izbjeglicama koji su pobjegli sa Kosova 1999. godine, jer neki nemaju ni lična dokumenta sa kojima bi aplicirali za status stranca. Drugi posjeduju dokumenta, ali nisu pokušali da se prijave za dozvolu za boravak.
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorilo je da izbjeglice u nekom trenutnku moraju da se prijave za dozvolu za stalan boravak, jer u suprotnom rizikuju da budu označeni kao ilegalni imigranti.
