Iako je većina zemalja regiona ratifikovala Istanbulsku konvenciju, taj proces u Hrvatskoj izaziva veliku pažnju javnosti. Oni koji su je ratifikovali upozoravaju da ostaje još mnogo rada kako bi se dostigli standardi. Diskriminacija, stereotipi i predrasude prema ženama glavni su problemi u borbi za bolji status.
Cilj Istanbulske konvencije još nije ispunjen u regionu. Bez obzira na ranije usvojene zakone i namjere vlasti da se izbore sa nasiljem nad ženama i nasiljem u porodici rezultati još nisu zadovoljavajući. Stereotipi i diskriminacija se ističu kao glavni problemi.
“Suočavamo se i dalje s onim problemima stereotipa, predrasuda, i diskriminacije prema ženama o čemu mi kao nadležna institucija upravo najviše ukazujemo. Dovodimo u vezu da je upravo zbog diskriminacije, i zbog nasilja i povrede žena, pa nerijetko i smrtnih slučajeva, da je upravo uzrok diskriminacija”, rekla je Brankica Janković, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Srbije.
Lokalne zajednice kao najbliži nivo vlasti bi trebale odigrati glavnu ulogu u spriječavanju nasilja te pomoći žrtvama nasilja u porodici, smatraju eksperti.
“Naš angažman će biti posvećen tome da što više uključimo u rad, odnosno u ono što znači prevenciju ili preventivne aktivnosti jedinice lokalnih samouprava jer smo u procesu decentralizacije shvatili da oni imaju zaista veliku ulogu u onome što znači prevencija i zaštita žrtve nasilja nad ženama i žrtve porodičnog nasilja”, kazala je Elena Grozdanova, državni savjetnik za jednakost Makedonije.
Ratifikacija Istanbulske konvencije u Hrvatskoj izazvala je burne reakcije, a jedna od autorica konvencije i direktorica bh. agencije za ravnopravnost spolova tvrdi da je rasprava otišla u pogrešnom smjeru.
“Ja lično izražavam zaista čuđenje da je Vlada jedne države koja je u okviru Evropske Unije podlegla pritiscima nekih dijelova društva koji potpuno netačno učitavaju određene netačnosti u Istanbulsku konvenciju”, rekla je Samra Hadžiabdić-Filipović, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Pravna struka pak upozorava da ovakve rasprave ne doprinose razumijevanju značaja konvencije i njenog uticaja na cijeli prostor Evrope.
“Istanbulska konvencija ne sadrži nikakvu rodnu ideologiju. Bit Istanbulske konvencije je ustvari spriječavanje nasilja koje je jedan rak čitavog društva. Prema tome ukoliko se ono dešava u obitelji koja je našim zakonom i Ustavom zaštićena ja onda stvarno mislim da bi trebali pričati o nečemu što je periferno, a to je rodna ideologija koja uopće kroz Istanbulsku konvenciju uopće ne proizilazi”, rekla je Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske.
Hrvatski slučaj je posebno istaknut kroz rasprave odgovornih za provođenje Istanbulske konferencije upravo zbog činjenice da se u zemlji koja je članica EU i koja se zalaže za nultu stopu nasilja nad ženama , odlaže ratifikacija.
