Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz-Schilling ocijenio je u razgovoru za Fenu da je BiH u stalnoj “eroziji”, jer se njeno jedinstvo ne podržava dovoljno i zato što se dopušta da jedan entitet održi referendum koji je protivan odluci Ustavnog suda, dok međunarodna zajednica daje do znanja da je protiv toga, ali ne poduzima nikakve odlučne mjere da to spriječi.
Kako je rekao, u većini slučajeva, u analizama međunarodne zajednice govori se da se radi samo o Dodikovoj retorici, a to je, smatra Schwarz-Schilling, pogrešno.
“Milorad Dodik planira dugoročno i radi koncentrirano na jednom cilju, želi odvojiti Republiku Srpsku od BiH i stvoriti od nje državu – naglasio je i dodao da međunarodna zajednica, proglašavajući ovakve izjave običnom retorikom, previđa da se tu radi o konkretnim potezima predsjednika RS-a na ostvarenju njegovog cilja.
Održani referendum u RS-u, po mišljenju bivšeg visokog predstavnika, bio je samo prethodnica za sljedeći referendum koji će blokirati ulazak u NATO, i koji će biti taktički korak, čiji je cilj odvajanje RS-a od BiH.
“Što međunarodna zajednica bude duže samo posmatrala taj proces i ne bude poduzimala jasne mjere protiv toga, toliko će teže biti sačuvati jedinstvo BiH i njene institucije stvorene Dejtonskim sporazumom radi održavanja multietničnosti države”, upozorio je.
Koliko dugo će pravne instance BiH održati vladavinu prava ukoliko se ovaj pritisak nastavi, to, kaže, niko ne može predvidjeti.
Zbog toga je ovu situaciju ocijenio izuzetno opasnom, iako, kako je rekao, posjeta Dodika predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu nije bila baš najuspješnija.
“Za Putina dobre veze sa Srbijom uvijek su bile važnije. Srbija je s premijerom Aleksandrom Vučićem na čelu pokrenula politiku čiji je cilj približavanje Evropskoj uniji, zbog čega Srbija nije podržala Dodikov cilj”, istakao je.
Schwarz-Schilling se osvrnuo i na ulogu sadašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, podsjetivši da je Inzko već kazao da održavanje referenduma u RS-u predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma te da je uperen protiv institucija BiH koje su osnovane ovim sporazumom.
Također, napomenuo je da je Inzko rekao i da ne vidi jedinstvo evropskih glavnih gradova u vezi s ovim pitanjem, što očigledno iznova sprječava OHR da upotrijebi određene mjere i iskoristi svoje posebne ovlasti.
Ovakva situacija, smatra bivši visoki predstavnik u BiH, podriva funkciju OHR-a koja je definirana Dejtonskim mirovnim sporazumom i po kojem OHR ima poseban zadatak, a to je stvaranje demokratske države BiH.
“Kada situacija postane ozbiljna, međunarodna zajednica imat će samo ovlasti OHR-a kao instrument u slučaju kada lokalni političari vuku protivpravne poteze. Bitno je pokazati narodu u BiH da se želi podržati demokratski put zemlje te da se pokaže da OHR u tom pogledu može djelovati” kazao je Schwarz-Schilling, dodajući da misli da ni sam Inzko nije sretan zbog ovakve situacije.
Komentirajući činjenicu da je Brisel nedavno dao “zeleno svjetlo” BiH za aplikaciju za članstvo u EU, bivši visoki predstavnik u BiH kazao je da bosanskohercegovačke institucije svakako nisu nesposobne i da su u stanju da daju odgovore na upitnik koji će im poslati Evropska komisija, i time napraviti korak naprijed ka evropskim integracijama.
Međutim, smatra, mnogo teže pitanje je pitanje realnosti u BiH, jer ako se ta realnost ispravno opiše, onda je tokom posljednjih godina došlo do slabljenja bh. institucija.
“Sve više oblasti javnog života se kretalo i dalje se kreće u pravcu disfunkcionalnosti, Tužilaštvo i Ustavni sud BiH nisu mogli imati nezavisnu ulogu već su neprestano bili pod pritiskom politike”, istakao je, zaključujući da se ukupna situacija u BiH tokom posljednjih nekoliko godina pogoršala.
Sada je, kaže, pitanje šta mogu uraditi institucije BiH – na pitanja iz upitnika mogu dati potpune odgovore, ali će pritom morati mnogo lagati, ili će, u skladu s istinom, morati pokazati realnost onakvu kakva jeste, ali istovremeno rizikujući da na upitnik neće odgovoriti u skladu s realnošću te da time neće napraviti korak naprijed ka EU integracijama.
“Ne želim nikome staviti u zadatak da pokuša sam odgovoriti na to šta je bolje uraditi, lagati ili davati iskrene odgovore koji neće donijeti napredak. Ovo su dvije alternative koje, nažalost, neće poboljšati budućnost BiH već će je dalje gurnuti u neizvjesnost”, smatra Schwarz-Schilling.
U razgovoru za Fenu rekao je i to da je podjela vlasti kao osnovni princip nezavisnosti izvršne zakonodavne i sudske vlasti, u BiH potpuno zaboravljena.
“To je ovdje potpuno politizirano, a nezavisnost ovih institucija se konstantno uništava zahvaljujući Dodiku koji se ponaša kao da je vladar svega”, smatra bivši visoki predstavnik, dodajući da se nezavisne institucije u BiH, kao što su Tužilaštvo i Ustavni sud, blokiraju do konačne disfunkcionalnosti, a da istovremeno ne dolazi do osnivanja novih institucija koje su potrebne, kao što je državna regulatorna agencija za gas.
Pokušaji za osnivanje ove agencije, kaže, bezuspješno se ponavljaju posljednjih devet godina, a krivac tome je RS koja želi pojačati svoju specijalnu vezu s Rusijom, pritom želeći dobiti plin iz Rusije od “Gazproma” po sopstvenim cijenama.
“Time Rusija dobija mogućnost da posjeduje institucije u RS-u i Srbiji, jer su ih kupile specijalnim cijenama gasa, čime se moć samosatalnog odlučivanja BiH poništava”, naglašava Schwarz-Schilling.
Uzimajući sve navedeno u obzir, bivši visoki predstavnik u BiH je zaključio da su trenutno najznačajnija pitanja u BiH na kojima se mora raditi uvođenje podjele vlasti, nezavisnost institucija, depolitiziranje svih stvarnih pitanja te potreba da međunarodna zajednica ponovo postane iskrena i pokaže moć kako bi OHR ponovo mogao djelovati.
