Četnička grupa u Srbiji “Četnički pokret” oglasila se da su petorica pripadnika te organizacije u brzom odjeljenju koje nosi naziv “Knez Lazar” otišla na Krim kako bi pomogla Rusima.
“Na poziv ruskih bratskih organizacija Četničkom pokretu da se pomogne na Krimu u Ukrajini, Četnički pokret je formirao Brzo odeljenje “Knez Lazar” i u rekordnom vremenu od tri dana našlo se na Krimu. Komandant Brzog odeljenja “Knez Lazar” je Bratislav Živković. Put do Semfiropolisa nije bio lak, išlo se iz tri različita pravca, preko Rusije, Bugarske i Turske. Pripadnici Četničkog pokreta stacionirani su u jednom manastiru na Krimu i za sada uspešno ispunjavaju sve postavljene zadatke. Neka ih Bog čuva i Sv. Velikomučenik Knez Lazar” navedeno je u saopštenju te organizacije koje nosi naslov “Četničko parče Krima”.
Komandant Brzog odeljenja „Knez Lazar“ na Krimu Bratislav Živković, posredstvom portala lista “Pravda” uputio je otvoreno pismo potpredsjedniku Vlade Srbije Rasimu Ljajiću gdje kritikuje njegov prijedlog za donošenje zakona kojim bi se zabranilo učešće građana Srbije u oružanim sukobima u inostranstvu.
Bez reakcija
Živković koji je objavio fotografiju sa četničkom uniformom gdje se vidi četnička i srpska zastava na jednom kontrolnom punktu u Ukrajini.
“Gospodine Ljajiću ovih dana govorite da ćete doneti zakon po kome ćete moći da četnike trpate u zatvor na više godina ako pomažu svojoj pravoslavnoj braći u odbrani njihovih domova. Ako ste i malo poslušali mnoge intervjue koje smo dali svih ovih dana koliko smo na Krimu znali bi ste da u svim intervjuima pozivamo narod Ukrajine da ne padne u klopku vaših zapadnih gospodara jer će na kraju samo on stradati i on dugo plakati nad grobovima svojih milih. Ovde smo takođe i da im prenesemo naša iskustva kako reagovati na provokacije kojih je bilo i koje smo uspešno rešili”, napisao je Živković i istakao da “zakon koji je predlagao Ljajić nije usmeren na neke tamo ratove, već na budući otpor na Kosovu”.
Iz Kabineta Ministra unutrašnje i spoljne trgovine i telekomunikacija Vlade Srbije su rekli za Agenciju Anadoliju da za sada neće reagovati ovim povodom.
Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić i ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić su se, nakon učestalog odlaska na ratišta u Siriju građana Srbije i BiH, zalagali za donošenje zakona kojim bi odlazak na strana ratišta bio tretiran kao krivično djelo.
Prema toj inicijativi kazna za organizatore odlaska na strana ratišta iznosila bi i do pet godina zatvora. Ovakav zakon već su donijeli Kosovo i Albanija.
Ruski parlament će poštovati „historijski izbor“ Krima, kada narod te ukraijske regije kasnije ovog mjeseca na referendumu bude odlučivao o priključenju Rusiji, rekao je predsjednik ruske Dume, Sergej Nariškin.
„Poštovat ćemo historijsku odluku naroda Krima“, rekao je Nariškin, čiji komentari snažno impliciraju da će rusko zakonodavno tijelo ratificirati glasanje u korist priključenju Rusiji.
„Podržavamo slobodan i demokratski izbor naroda Krima“, dodao je on, prenose ruske agencije.
Nakon razgovora sa predsjednikom Visokog vijeća Krima Vladimirom Konstantinovim, Nariškin je izjavio da je normalno da vlasti na Krimu žele održati referendum o budućnosti te autonomne pokrajine, odnosno o tome da li će ostati u sastavu Ukrajine.
Konstantinov je istakao da su vlasti Krima razgovarale sa ruskim vlastima kako bi čuli njihovo mišljenje o održavaju referenduma.
“Mi smo odredili našu poziciju i za nas je bitno šta Moskva misli o ovom pitanju”, kazao je Konstantinov.
Povezivanje sa Rusijom
Gradsko vijeće Sevastopolja, lučkog grada na Krimu gdje je smještena ruska Crnomorska flota, izglasalo je odluku, koja odmah stupa na snagu, o pridruživanju Rusiji i prekidanju svih veza sa Ukrajinom.
U saopćenju koje je postavilo na svoju internetsku stranicu, gradsko vijeće navodi kako je donijelo odluku da se „poveže sa Ruskom federacijom, kao subjekat Ruske Federacije“, prenio je AFP.
Vijeće Sevastopolja je, također, saopćilo da u potpunosti podržava odluku Parlamenta Krima da održi lokalni referendum 16. marta na kome će se oko dva miliona građana te autonomne oblasti izjašnjavati o ujedinjenju sa Rusijom.
Novo ukrajinsko rukovodstvo odbacilo je odluku krimskih poslanika kao nelegitimnu.
Novi razgovor Obame i Putina
Američki predsjednik Barack Obama pozvao je ruskog lidera Vladimira Putina da prihvati uslove mogućeg diplomatskog rješenja za krizu u Ukrajini.
U njihovom drugom telefonskom razgovoru u proteklih šest dana, koji je trajao sat vremena, Obama je rekao Putinu da ulazak Rusije u Ukrajinu predstavlja kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta te države, saopštila je Bijela kuća, a prenio Reuters.
Tokom razgovora, Obama je iznio uslove diplomatskog rješenja za koje se zalažu zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država.
Prema odredbama tog sporazuma, Rusija bi povukla svoje vojnike u baze na Krimu, dozvolila međunarodnim posmatračima da se postaraju da se prava etničkih Rusa poštuju i pristala na direktne razgovore sa ukrajinskim zvaničnicima.
„Predsjednik Obama je naglasio da postoji način za diplomatsko rješenje situacije“, navodi se u saopćenju.
Garancije za zajam
Nešto ranije, Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je zakon kojim se daju garancije za zajam novoj ukrajinskoj Vladi. Američki Senat razmotrit će zakon kojim se daju garancije za zajam Ukrajini u iznosu od milijardu dolara, slijedeće sedmice.
Ukoliko zakon prođe u Senatu, bit će poslat na potpisivanje predsjedniku Obami čime će postati pravosnažan.
Američka ambasadorica pri UN Samantha Power izjavila je kako je najavljeni referendum o statusu Krima nelegitiman.
Ona je navela kako je planirani referendum „veoma destabilizirajući“ i da će dodatno polarizirati situaciju i ozbiljno povećati rizik od vojne eskalacije, prenijela je agencija AP.
Pozvala je Rusiju da dozvoli posmatračima svjetske organizacije i Evropske organizacije za sigurnost i saradnju (OSCE) da, kako je rekla, „prikupe podatke sa terena“.
Agencija AP podsjeća da se 16. marta održava referendum o statusu Autonomne Republike Krim koja se nalazi u sastavu Ukrajine, a nakon što su lokalni poslanici jednoglasno u četvrtak proglasili kako žele da se pridruže Rusiji.
