1. Šetajte po sunčanom vremenu
Istraživanja su pokazala višu razinu krvnog tlaka među ljudima koji su bili najmanje izloženi suncu. Jedan od ‘krivaca’ za to mogao bi biti dušikov oksid – plin čija se proizvodnja stimulira izlaganjem kože sunčevim zrakama. Dušikov oksid omogućava arterijama da budu otpornije na kontrakcije, infekcije i zgrušavanje krvi, a uz to smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.
Vitamin D, kojeg tijelo proizvodi zahvaljujući sunčevoj svjetlosti, također je povezan s boljim zdravljem srca. Zato prošetajte svaki dan vani barem 15 do 30 minuta.
2. Probajte ‘upijanje’ šume
U Japanu je postalo izuzetno popularno posjećivanje parkova u iscjeljujuće svrhe, i to utoliko da je takva praksa dobila i ime shinrin-yoku (kupanje šumom). Naime, istraživanje provedeno na 280 dobrovoljaca pokazalo je da su ispitanici imali niže razine hormona stresa – kortizola, niži puls i srčani tlak kad su šetali šumom, od onih koji su provodili vrijeme na otvorenom u urbanim područjima.
3. Hodajte bosi (kad možete)
Jedna od posljedica od koje trpi moderno društvo jest da je naše tijelo danas izrazito rijetko u direktnom kontaktu sa zemljom. Naime zemlja ima električni potencijal, a izravan kontakt s njom može djelovati kao stabilizirajuća sila i činiti dobro našem zdravlju, najvjerojatnije zbog toga što nas izlaže elektronima koji mogu djelovati kao snažan antioksidans.
Iako konvencionalna medicina ‘uzemljenje’ smatra alternativnim pravcem, preliminarna istraživanja dokazala su da ono ima dobar utjecaj na funkciju štitnjače, razinu šećera u krvi i zgrušnjavanje krvi, a svi ovi čimbenici utječu na zdravlje srca. Zato šećite okolo bosi kad god vam se pruži prilika; bilo da vam trava zagolica stopala ili prsti urone u pijesak na plaži.
4. Zamijenite teretanu parkom
Vježbanje na otvorenom može imati puno bolji učinak na vaše zdravlje od vježbanja u zatvorenom prostoru. 2011. godine britanskim pregledom 11 istraživanja dokazano je da su ljudi koji su vježbali vani, općenito gledano, imali više energije, a pokazivali manje znakova ljutnje, napetosti i depresije (što sve vodi prema srčanom udaru), od onih koji su vježbali u zatvorenim prostorima.
Pazite na zagađenje zraka
Nažalost mnogi ljudi žive u područjima velikog zagađenja, koje pak može naštetiti vašem srcu. U nedavno provedenom švedskom istraživanju dokazana je veza između više razine ozona u zraku i niskim povećanjem rizika od zastoja rada srca.
Raspitajte se o tome kakvi su uvjeti kvalitete zraka na području gdje živite, pa ako se ubrajate u visokorizičnu skupinu (ljudi koji boluju od astme ili srčanih bolesti), izbjegavajte dugotrajni boravak na otvorenom; a također je pametno potražiti područja udaljena od prometnica i drugih izvora onečišćenja zraka.
