Gospodine Bajrami, opet vanredni centralni izbori na Kosovu?
Ćerim Bajrami: Da. Ovo su treći izbori od juna 2017. u jednom četvorogodišnjeg mandatu, s tim što su i spomenuti izbori u 2017. godini bili prijevremeni. Na žalost, stranke albanskog naroda često se dogovore da sruše i sastav Skupštine i sljedstveno Vlade, jer im prethodno slabo polazi za rukom da se dogovore o stabilnijoj i trajnijoj izvršnoj vlasti, koja je inače redovno bivala koaliciona, uz učešće i predstavnika nevećinskih zajednica u dio vlasti, jer je to ustavna obaveza.
I sad se govori o pet miliona eura koje država direktno troši za izbore, međutim, prava cifra budžetskih izdataka je mnogostruko veća, zato što uoči, tokom i poslije izbora je gotovo pa sve posvećno tom procesu.
Gdje su Bošnjaci Kosova uoči ovih izbora?
Ćerim Bajrami: Već sam javno kazao da nikad nismo bili više podijeljeni nego sada. Imamo pet političkih opcija koje trenutno pretendiraju na tri bošnjačka garantirana mjesta u Skupštini Kosova, sa oko 12 hiljada potencijalnih glasača! Koalicija Vakat, kao stari subjekt, na čijoj sam listi, zadržala je i dalje kakvo-takvo bošnjačko jedinstvo i prisutnost na cijelom Kosovu. Dva novoformirana subjekta, uz našu koaliciju i još jedan stariji politički subjekt se uglavnom bore za glasačko tijelo u regiji Župe kod Prizrena, kao i u velikom bošnjačkom selu Grnčaru, uz još tri sela Podgore, naravno i u samom gradu Prizrenu, jer je u ovoj opštini ostala još nešto brojnija koncentracija bošnjačkog stanovništva, te je ono zasebna meta, s tim što treba naglasiti da se za te birače bore i albanske stranke. Tolika politička podjela ništa dobrog ne može donijeti našem bošnjačkom manjinskom narodu u Republici Kosovo. Također, imamo i novoformiranu Inicijativu koja pretendira najviše na glasačko tijelo u opštinama na sjeveru Kosova, ali i ne samo u njima.
Nedavno su čelni ljudi Srpske liste izjavili da će predstavljati ili se boriti i za druge nevećinske zajednice Kosova, među kojima su spomenuti i Bošnjaci.
Ćerim Bajrami: Srpska lista je politički subjekt koji u zadnja dva mandata drži 10 poslaničkih mjesta, koja su ustavom garantirana za srpsku zajednicu u Republici Kosovo. Fakat je da tu listu zdušno podržava Srbija, i ne krije se redovno miješanje srbijanske Vlade i njenog predsjednika u njihove postupke i odluke u Skupštini i vladi Kosova. U posljednja dva-tri mandata, kosovske Vlade su bile uslovljavane od Srpske liste, jer je parlamentrana većina bila na granici nadpolovične, računajući u njoj i gotovo sve od 20 nevećinskih predstavnika.
Mislim da je ta izjava čelnika Srpske liste neprihvatljiva za Bošnjake Kosova. Bilo koji razvoj u tom pravcu – da nas drugi predstavljaju, odveo bi nas u nova iskušenja, podjele, i gubljenje kakvog-takvog bošnjačkog političkog predstavljanja na Kosovu, jer je do sada bio evidentan nacionalni i politički interes da se u načelu podržavaju svi procesi koje forsira većinski albanski narod na Kosovu o samostalnosti Kosova i njegovim državnim integracijama u NATO-u i EU. Samim tim dodatnim miješanjem sa strane, naša bošnjačka nacionalna afirmacija, ionako i do sada ometana s raznih strana, koja je bila praćena i našim nesnalaženjem i unutrašnjom nekoherentnošću, bila bi dodatno dovedena u pitanje.
A kakvo je bilo dosadašnje bošnjačko političko predstavljanje?
Ćerim Bajrami: Jedan naš intelektualac, publicista iz Gore, Mehmed Hamza, bi rekao – ‘kilavo’, uglavnom. Ako se kao mjerilo uzme političko jedinstvo poslanika na tri garantirana mjesta za Bošnjake Kosova, njega je ipak bilo u Koaliciji Vakat s dvoje poslanika, a jedno od njih je po obavezi bila žena bez obzira na broj glasova. Sa trećom poslanicom iz druge političke opcije tek je u rijetkim momentima bilo zajedničkog nastupa.
Međutim, u zadnjem mandatu i poslanica iz Vakta u Skupštini Kosova, uoči formiranja vlade, istupa iz ove koalicije i time, po broju glasova ovaj većinski bošnjački subjekt ostavlja bez ministarskog mjesta, koje je u početnim kontaktima načelno obećano od strane ondašnjeg mandatara, kasnijeg premijera, g. Albina Kurtija.
Posljedica tog raskola je bila i preuzimanje od strane turske zajednice u Vladi Avdullaha Hotija tog jednog ministarstva za nevećinske zajednice, zbog zajedničkog nastupa dvoje njihovih poslanika iz jedne opcije.
Vi iz Koalicije Vakat ste dobili nekoliko zamjeničkih mjesta u ministrastvima u Vladi, koja je sada u tehničkom mandatu.
Ćerim Bajrami: Da… zamjeničko mjesto jeste nešto, ali se ni u kom slučaju ne može porediti sa pozicijom i ingerencijama ministra, kao što ni ministarska pozicija ne može da se mjeri sa pozicijom poslanika u Skupštini, jer zapravo poslanici, zasebno oni iz nevećinskih zajednica, imaju dovoljno kompetencija za forsiranje implementacije sprovođenja zacrtanih prava za svoje nevećinske zajednice. Suština garantiranih mjesta u Skupštini, koja se dobijaju po povlašćenom sistemu broja glasova, jeste da se oni redovno bave pitanjima promocije i zaštite prava zajednica i njihovih pripadnika. Jedan od obimnijih zakona u Republici Kosovo, koji je proizišao iz Plana predsjednika Martija Ahtisarija za Kosovo, zapravo je s tim imenom.
Koliko su se ova prava sprovodila i sprovode u praksi?
Ćerim Bajrami: Iskreno kazano – nedovoljno. Glavna odgovornost pada na većinske stranke koje su držale vlast, u svakom slučaju. Međutim, subjektivnu odgovornost predstavnika nevećinskih zajednica, samim tim i bošnjačkih, ne treba izuzimati nimalo. Naravno, ona ne pada na sve njih podjednako. Međutim ta odgovornost je prisutna u svim mandatima na ovim poslanicima, samim tim i na one na bošnjačka garantirana mjesta, i prije i poslije proglašenja nezavisnosti, zato što su dozvolili da se dobrahno degradira i predstavnički nevećinski sistem i mnogi zacrtani ciljevi koje teoretski omogućava i ustav Kosova i spomenuti zakon, kao i neki drugi zakoni koji govore o pravima nevećinskih zajednica. A ti zakoni se svakako ne mogu promijeniti u Skupštini bez većinskog pristanka poslanika iz nevećinskih zajednica.
Problem je u tome što su mnoga pitanja i načelna prava od kolektivnog i nacionalnog interesa, gurnuta u drugi ili treći plan, a na scenu su izbile neke reklamerske pojave, formalne izjave o bošnjaštvu, pitanja humanitarnog karaktera, itd., na kojima svakako treba raditi, ali ne da se samo ona ko biva rješavaju, dok ona glavna redovno ‘guraju pod tepih’. Istine radi, za pohvalu je što su kod bošnjačkih poslanika u nekoliko mandata redovno skupštinski odrađivani zahtjevi za dopunska budžetska sredstva za brojne infrastrukturne projekte u svim sredinama gdje živi bošnjačka zajednica na Kosovu.
 |
I Vi ste imali polovni mandat u Skupštini Kosova?
Ćerim Bajrami: Da… dvije godine i četiri mjeseca, od kraja decembra 2014. do polovine maja 2017.
Ovih dana nešto objavljujete iz tog perioda od vaših prijedloga u Skupštini.
Ćerim Bajrami: Postirao sam neke govore koji su kao video snimci djelomično preživjeli na YouTube kanalu, zanimljivo, ostalo je samo nekoliko njih iz par mjeseci od prve polovine 2015. godine.
No i tu se može čuti i vidjeti, ko to želi, da sam intenzivnim obraćanjem i kampanjom u Skupštini, te mojim amandmanima na izmjenu i dopunu zakona koji su se doticali prava nevećinskih zajednica, kao i amandmanima na zakone o budžetu, ili tokom njihovih rebalansa, uz redovnu borbu po skupštinskim komisijama, uspio da preokrenem diskurs i donošenje odluka u našu korist, i da što više privučem poslaničku i ministarsku pažnju za rješavanje pitanja i potreba od parcijalnog bošnjačkog intresa, ali i od šire koristi za pripadnike nevećinske zajednice i za sve građane Republike Kosovo.
I na našem web portalu imamo jedan broj zabilježenih vaših aktivnosti iz tog perioda, šta biste ovom prilikom zasebno izdvojili?
Ćerim Bajrami: Moram da prvo istaknem naš veliki uspjeh u zabrani daljnjeg izdavanja dozvola za gradnju hidrocentrala na tokovima rijeke Bistrice u regiji Župa kod Prizrena. Ta zabrana je naše djelo, jer smo pokrenuli kampanju neprihvatanja uz pismene zahtjeve za zaustavljanje u Skupštini, Vladi, nadlježnom ministarstu i još u nekim drugim institucijama. Transparentno smo koordinirali i redovno informisali narod na terenu, uz prijetnje tužbama zbog pokušaja lažiranja navodne volje naroda na terenu.
Istine radi, išla nam je naruku i činjenica što je to bila uglavnom početna faza izdavanja dozvola, sem za dvije hidrocentrale gdje su te dozvole nešto poodmakle. Takođe smo u međuvremenu i sa pretprošlom Vladom PAN koalicije i sa ovom još aktuelnom, u ime Vakta, potpisivali koalicioni sporazum o obavezama vlade da ne izdaje nikakve dozvole za ove potencijalne gradnje. U međuvremenu je preovladalo saznanje na cijelom Kosovu da su i podignute hidrocentrale više štetne nego sto daju neku korist. S tim što bi ta šteta u Župi kod Prizrena bila nesagledivih posljedica, da nije bio presečen proces izdavanja dozvola.
 |
Zalagali ste se redovno i za poboljšanje prilika u školstvu na bosanskom jeziku na Kosovu?
Ćerim Bajrami: Nastava na bosanskom jeziku na Kosovu je u uskoj vezi sa očuvanjem nacionalnog identiteta Bošnjaka Kosova. Iz tih razloga sam u Skupštini, ali i redovno – koliko sam tu mogao – s pozicije zamjenika ministra, promovisao spoznaju o značaju nastave na bosanskom jeziku. Redovno već šest godina zaredom snabdijevam naše polaznike u prvom razredu – preko institucija i kosovskog MONT-a – Početnicama, kao i nekim drugim udžbenicima. Dobili smo i hedije u nekim knjigama i od IZ u BiH, BZK Preporod, Fondacija „Alija Izetbegović“…
Svojevremeno kao poslanik sam realizirao u Skupštini, i bukvalnim ucjenama Vlade i parlamentarne većine, najmanje dva amandmana za dopunska sredstva oko nabavke udžbenika iz BiH i za otvaranje jednog dodatnog smjera na Fakultetu na bosanskom jeziku, dao veliki doprinos u usvajanju administrativnog uputstva za upis studenata nevećinskih zajednica na rezervisana mjesta, s malim evidentiranim nedostatkom u njemu, čija je korekcija tada momentalno bila pismeno predložena od mene, ali, iako podržana i od bošnjačkih i od turskih poslanika, nije bila prihvaćena… Na žalost, poslije mog poslaničkog mandata, nije nastavljena praksa koja je vodila ka osloncu na Bosnu za dopremu svega onog što nedostaje u nastavi na bosanskom jeziku na Kosovu, a nedostaju i udžebenici, i lektira i druga nastavna sredstva.
A zakon o ličnoj karti i na bosanskom jeziku?
Ćerim Bajrami: To je bio pokazatelj da se i postojeće zakonske odredbe mogu popravljati ka proširenju bošnjačkih prava i prava drugih nevećinskih zajednica. Poslije duge borbe u Komisiji za unutarnje poslove, i dva pokušaja od pravne službe MUP da se na njoj dokaže da navodno Zakon o upotrebi jezika ne dozvoljava da i Bošnjaci imaju pravo da i na svom jeziku imaju ličnu kartu, kao četvrtom upisanom na tom obrascu, uz moju odbranu i argumentaciju, dobijena je na komisiji apsolutna podrška, i u Skupštini, u drugom pokušaju većinskim glasanjem prihvaćen moj amandman koji je sad bukvalno tekst u stavu 2. člana 10, Zakona o ličnoj karti u Republici Kosovo. Bilo je to u drugoj polovini 2016. To pravo u međuvremenu je započela da koristi turska zajednica uz legalizaciju spomenutog Zakona! Nedavno smo ‘žestoko’ pokrenuli to pitanje i za upis teksta na bosanskom jeziku, za Bošnjake, kod ministra unutarnjih poslova i zamjenika premijera, inače i po jednoj našoj tački koalicionog sporazuma. Ima još niz drugih pozitivnih primjera i pomaka.
Kakvo je stanje u projektima infrastrukture?
Ćerim Bajrami: Dobro. Mislim da nam je inače tu najbolje išlo. Po svim našim naseljima u najvećem slučaju se radilo i gradi od sredstava koje je obezbijedila Koalicija Vakat s centarlanog nivoa preko dodatnih amandmana na budžet, ili iz Ministarstva regionalnog razvoja do prije godinu dana, gdje je bio naš ministar, uz dodatnu participaciju i opština.
Poslije niza traženja od nas iz Vakta i upisivanja stavki u kosovskom budžetu, započeti su radovi na dva, za nas ali i za cijelo Kosovo strateški važna projekta na reparaciji regionalnog puta Prizren – Prevalac, i reparaciji puta Žur – Dragaš – Brod, koje izvode firme s ugovorima direktno potpisanim s Ministarstvom infrastrukture. Radi se takođe i po mnogim naseljima obnova i otvaranje lokalnih puteva, recimo u Vitomirici kod Peći je asfaltirano više ulica nego u periodu od vremena ‘druga Tita’ pa do prije par godina. Radi se i na važnom putnom pravcu od velikog naselja Restelica – Strezimir, koji povezuje Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Ima naravno i par gorućih krupnijih problema, poput manjka pijaće vode u velikom selu Grnčare kod Prizrena, i problematičnih starih dalekovoda za nekoliko povećih naselja, ali i potrebe zamjene jako oštećenih drvenih stubova za elektro mrežu unutar naselja. Samo u par naselja nedostaje nova školska zgrada, dok u ponekim ambulantama, na žalost, nema redovnog medicinskog osoblja.
 |
Intenzivno iseljavanje ne prestaje ni s Kosova, slično kao i sa cijelog Balkana.
Ćerim Bajrami: Vjerovatno je tačno da nije ovo vrijeme korone virusa, da bi ti odlasci u zapadne zemlje – zbog nedostatka posla ili zbog slabijih zarada – bili još intenzivniji. Na žalost, mi tu kao manjinski predstavnici nemamo mnogo prostora da nešto uradimo, jer ekonomsku politiku vode vlade sastavljene od apsolutne većine ministara iz albanskih stranaka. Naše jeste bilo da se izborimo za brojnije zapošljavanje pripadnika nevećinskih zajednica na zakonsku 10 procentnu minimalnu zastupljenost u administraciji i svim državnim službama. Tu opet u međuvremenu ima i propusta, jer smo u 2016. godini, poslije napora od nekoliko mjeseci, izborili na Komisiji za nevećinske zajednice da se izglasaju obaveze vlade Kosova da izdvoji dodatna budžetska sredstva za zapošljavanje na centralnom nivou pripadnika nevećinskih zajednica. Prethodnom argumentacijom odbili smo spajanje navodnog statističkog viška zaposlenih pripadnika nevećinskih zajednica na lokalnim nivoima, sa zaposlenima na centralnom nivou, koji je bio tek nešto iznad šest procenata.
Nepažnjom, ili ne znam zbog čega, od strane poslanika ovih zajednica, krajem 2017. ili nešto kasnije, glasanjem u Skupštini, bukvalno se poništava prethodno izglasana odluka, prihvatanjem novog izvještaja borda za administarciju u kojem se opet spajaju podaci s lokalnog i centralnog nivoa. S time je oslobođena Vlada od obaveze izdvajanja budžetskih sredstava za dodatno zapošljavanje pripadnika nevećinskih zajednica!
Šta ćete prvo uraditi ako ponovo postanete zastupnik u ime Bošnjaka u Skupštini Kosova?
Ćerim Bajrami: Samo ću nastaviti ondje gdje sam stao u maju 2017. Mnoga pitanja su zapravo ostala ondje gdje sam ih ja ostavio, a neka su vraćena nazad. Ionako brojni zakoni stoje neusvojeni, jer je u minula dva mandata zbog namjernog urušavanja kvoruma, Skupština slabo radila i na zakonodavnom planu.
Dakle, uradit ću sve da povratim dignitet predstavljanja u Skupštini i da povratim ideju o nacionalnoj afirmaciji Bošnjaka Kosova kao primarnoj predstavničkoj obavezi. Pogotovo u jačanju obrazovanja na bosanskom jeziku, u upotrebi našeg maternjeg jezika, na iznalaženju zakonskih mehanizama za zaštitu životne sredine i neoduzimanja javnog zemljišta, itd. Učinit ću sve da se nastave od nas organizirani nedavni direktni kontakti između vrha države BiH i Republike Kosovo. Naime, početkom minulog novembra su razgovarali telefonom premijer Avdullah Hoti i Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništa BiH, oko realnih mogućnosti za ukidanje viznog režima i priznanja svih ličnih dokumenata i pečata između Kosova i BiH. To je u ovom momentu najrealnija opcija.
Učinit ćemo napore da se ponovo vrati obaveza Vlade za dodatno izdvajanje budžetskih sredstava za zapošljavanje pripadnika manjina u administraciji i svim drugim službama, i za njihova unapređenja. Poradit ću na stimulisanju ulaganja u razvoju turizma u našim, inače atraktivnim regijama, jer je ta grana ipak u usponu i kod naših vrijednih ugostitelja s dobrim restoranima u Župi, a ima i dobrih primjera i u Gori i Vitomirici. Zalaganje za očuvanje makar postojećeg stočnog fonda i otvaranje novih farmi, te ulaganje vladinih grantova i subvencija u atraktivne poljoprivredne grane, bit će od daljnje koristi za naše ljude i sredine, ali i državu…
Pitanje decentralizacije naših opština smo i do sada držali u fokusu, i to će biti jedan od prvih prioriteta.
Sarađivat ću sa svima u Skupštini i Vladi, koja će biti s našim ministrom, ako Bog da, s ciljem dobijanja što bolje institucionalne pozicije i za Bošnjake ali i za druge nevećinske zajednice, kao i za sve građane Kosova od kojih je svakako albanski narod velika većina. Neka Bog jedini pomogne iskrenima.
Plaćeni predizborni članak
