Ramiz Jelovac, potpredsjednik Sabora Islamske zajednice (IZ) u BiH, podnio je ostavku na tu dužnost, saznaje „Dnevni avaz“. Ostavka Jelovca uslijedila je odmah nakon šeste sjednice Sabora IZBiH, održane 14. maja, koju je obilježila, prema tvrdnjama više izvora „Avaza“, dosta mučna i na momente burna atmosfera.
Naši izvori, inače članovi Sabora, tvrde da je na toj sjednici kulminiralo višemjesečno nesuglasje predsjednika Sabora Hasana Čengića i nekoliko njemu lojalnih sabornika koji se ne slažu s Rijasetom IZBiH. Zbog toga je, kazali su, i Jelovac došao u sukob s Čengićem, a reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović pozvao i Sabor da se na narednoj sjednici izjasni o povjerenju Rijasetu IZBiH.
Autoritativni Kavazović
Jelovac, koji je na funkciji potpredsjednika Sabora bio od 2015. godine, u razgovoru za „Avaz“ potvrdio je da je podnio pismenu ostavku, ali kaže da se nije sukobio s Čengićem, kako su već prenijeli pojedini mediji.
Iako dosta zatvoren kada je u pitanju priča o dešavanjima na posljednjoj sjednici Sabora, Jelovac je ipak otkrio da su određena neslaganja razlog njegove ostavke.
– Nije bilo sukoba, ali jeste različitih stavova, to nije sporno. To nema veze s Čengićem lično. Ostavku sam podnio iz principijelnih razloga. Tome je doprinijela sveukupna i situacija koja je bila na posljednjoj sjednici i nemogućnost da se utječe na način rada i to su razlozi moje ostavke – kaže Jelovac.
S druge strane, naši izvori tvrde da su Čengić i oni koji ga podržavaju na posljednjoj sjednici Sabora uspjeli izlobirati da se izglasa više akata koji reguliraju rad određenih organizacionih jedinica koje djeluju pri Rijasetu IZBiH, poput muftijstava ili Vakufske direkcije, ali s izmjenama koje je uradila saborska nadležna komisija pod dirigentskom palicom Čengića.
Naime, izmjene usvojene tijesnom većinom, a koje su servirane sabornicima, tvrde naši sagovornici, znatno smanjuju ovlasti Rijaseta IZBiH i reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića.
Takav čin, kažu naši izvori, sabornici koji cijene izuzetan rad i doprinos reisu-l-uleme, koji je svoje ovlasti koristio isključivo za realizaciju progresivnih ideja, prepoznali su kao svojevrstan atak na njega, stoga je, kažu, i sam Kavazović na sjednici izrazio spremnost da Sabor glasa o povjerenju Rijasetu IZBiH.
Upravo ta dešavanja dovela su do otvorene polarizacije sabornika na Čengićeve i većinu koja ipak podržava progresivnog i autoritativnog Kavazovića. Jelovac pak kaže da reisu-l-ulema Kavazović još nije uputio prijedlog o izglasavanju i da bi on tek trebao uslijediti.
Ističe i da je reisu-l-ulema imao i ima njegovu punu podršku i da izuzetno cijeni njegov rad i doprinos promociji vrijednosti i pozitivnih promjena koje na najbolji mogući način provodi otkako je na čelu IZBiH, što je prepoznato, kako u BiH tako i u najreferentnijim međunarodnim krugovima.
Na crnoj listi
Na upit kako je onda moguće raspravljati o povjerenju reisu-l-ulemi u Saboru, on kaže da ne zna kuda će odvesti aktuelna situacija.
– Bilo je, ima ih i sada i bit će, ako Bog da, i u narednom periodu mnogo pozitivnih stvari koje je uradio reis Kavazović. I ovdje se ne može reći da se u pitanje dovodi povjerenje prema njemu, nego i u Saboru je, kao i u parlamentarnoj proceduri, takav sistem da i tu kod glasanja imate različitih stavova i onda, kad se prebroje glasovi, imamo rezultat – kaže Jelovac, ne želeći preciznije govoriti o ovoj situaciji.
Prema pisanju medija, Čengić isključivo ima podršku dijela sabornika s područja Sarajeva, okupljenih oko Jusufa Zahiragića. On je funkcioner SDA kojeg je OHR skoro prije svije decenije smijenio s pozicije ministra pravde Kantona Sarajevo pod optužbom da je zloupotrijebio položaj radi stjecanja imovinske koristi i da je sprečavao provođenje imovinskih zakona.
Također, kao što je javnosti poznato, Hasan Čengić važi kao ideološki blizak čovjek Bakira Izetbegovića i tzv. mladomuslimanskog kruga, odnosno jedne njihove frakcije poznate kao „pet porodica“ i odavno se nalazi na američkoj crnoj listi.
Upravo zbog ovih činjenica najšira javnost je smatrala da nije mudro izabrati Čengića na čelo Sabora i da će on zbog svog karaktera, prije ili kasnije, izazivati turbulencije, što se, nažalost, i događa.
Tražit će se Čengićeva smjena?
Kako ističu naši sagovornici, uprkos „lošim vibracijama“ iz Sabora, koje su prema Rijasetu i reisu izraženije odašiljane još nakon prošlogodišnje julske sjednice Sabora, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović mjesecima je nastojao biti smirujući i faktor stabilnosti u odnosima s čelnicima najvišeg zakonodavnog organa IZBiH koji su znatno poremećeni dolaskom Hasana Čengića na čelo te institucije.
Inače, kako su jučer prenijeli pojedini portali, aktuelna situacija mogla bi rezultirati i zahtjevom za Čengićevu smjenu, a navodno se u nekoliko muftijstava već prikupljaju potpisi za sazivanje vanredne sjednice Sabora na kojoj bi to bilo i ozvaničeno.
Čengiću se najviše prigovara autokratski mentalni sklop i neskrivena želja da, umjesto reisu-l-uleme, on operativno i praktično upravlja Islamskom zajednicom i dodatno je politizira u korist jedne političke opcije ili, još gore, jedne tvrdolinijaške frakcije.
Jelovac: Moja odluka je principijelna
Na pitanje je li mu lakše bilo podnijeti ostavku nego se boriti s evidentnim problemima koji potresaju IZBiH te je li ga možda strah da se ne zamjeri nekim ljudima pa radije šuti o uzrocima koji su ga doveli do ostavke, Jelovac kaže da se „ne želi više baviti tim poslom“.
– Ma, nema tu straha. Iz ranijih iskustava znam da tamo gdje čovjek može nešto da napravi, onda se vrijedi boriti. Ako ne može ništa promijeniti, onda ni borba ne vrijedi. A ne želim pričati, jer ne može se ispričati u pet rečenica, jednostavno ovo je principijelna odluka – kaže Jelovac, dodajući da ne zna kada će biti očitovanje o njegovoj ostavci te da ju je on predao sekretaru Sabora, a dalje će sve ići predviđenom procedurom.
