Nakon razgovora koji su trajali cijelu noć, evropski lideri su došli do pomaka po pitanju migracionih izazova, na samitu u Bruxellesu koji je od presudnog značaja za njemačku kancelarku Angelu Merkel radi stabilizacije političke situacije u Njemačkoj, prenosi Radio Slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.
Nakon razgovora koji su trajali cijelu noć, evropski lideri saopćili su da su došli do pomaka oko sporazuma o migracijama, piše Guardian.
Migracije su bile glavna tema na samitu koji je počeo u četvrtak jer su evropski lideri pokušavali da nađu odgovore na ono što je njemačka kancelarka Angela Merkel nazvala “vitalnim pitanjima”.
“Govoreći o završetku napetih razgovora na samitu malo prije zore, šef Evropskog vijeća Donald Tusk rekao je da su lideri EU postigli sporazum, uključujući i onaj koji se odnosi na migracije,” piše list.
“Nekoliko sati ranije taj ishod je bio pod sumnjom, kada je Italija zaprijetila da će staviti veto na čitav tekst, osim ukoliko druge države EU ne pomognu ljudima koji dolaze na talijanske obale. Za opoziciju iz Poljske, Mađarske i drugih centralnoevropskih država, bilo koji nagovještaj obavezne akcije značio je povlačenje iz razgovora tokom noći”.
Samit Evropske unije u Briselu koji završava u petak od presudnog je značaja za njemačku kancelarku, koja od svojih evropskih kolega očekuje rješavanje pitanja izbjeglica što bi joj pomoglo u stabilizaciji situacije u Njemačkoj, smatraju svjetski mediji koji se bave prognozama njene političke sudbine.
Britanski Times ocjenjuje da je duboko u sebi Merkel svjesna da je igra gotova završena i to zbog njenog naslijeđa od 1.6 miliona tražilaca azila koje je pustila u Njemačku od početka 2014. godine.
“Kancelarka, veteranka kojoj su pripisivali zasluge za čuvanje eura i pozdravljali je kao kraljicu Evrope, nikad nije bila bliže odlasku u historiju, a tu su je doveli konzervativni saveznici, partija bavarske Kršćanske socijalne unije (CSU),“ piše Times i podsjeća da ta partija prijeti da će iskoristiti ovlaštenja ministarstva unutrašnjih poslova, na čelu sa njenim liderom Horstom Seehoferom, kako bi na granici savezne pokrajine spriječili azilante da uđu u Njemačku.
Većina komentatora se slaže da ona neće imati nikakvu opciju osim da opozove Zehofera, što dovodi do izlaska njegove stranke iz vladine koalicije i gubitka većine.
“Merkel izgleda ima taj veliki politički dar za opstanak na vlasti. Uvijek je ranije prevazilazila prijetnje usmjerene ka njenoj poziciji i ne postoji način da će pobunjeničkim Bavarcima dati priliku da je uklone,“ dodaje se u tekstu.
Times prenosi da sa druge strane CSU insistira na tome da se ovo pitanje ne odnosi na smjenu 63-godišnje kancelarke, već na sprovođenje zakona na njemačkoj granici.
U tekstu se dodaje da smjena njemačkog kancelara nije jednostavna, odnosno da poslijeratni Ustav koji je napravljen da uspostavi stabilnost i izbjegne česte promjene u Vladi, predviđa da je izglasavanje nepovjerenja moguće samo ako se dogovori alternativni kandidat.
“U sadašnjem Bundestagu postoji malo izgleda da bi kandidat bilo koje stranke osvojio većinu, izuzev možda ako on ili ona dolazi iz CDU-a Angele Merkel.”
Ne samo da je njemački tim u srijedu ispao sa Svjetskog prvenstva, nego se i Angela Merkel suočava sa presudnom sedmicom u svojoj političkoj karijeri, navodi CNN.
Do nedjelje, ona mora da pronađe rješenje o evropskoj migraciji koje će staviti tačku na uzavrelu političku krizu koja prijeti njenoj koalicionoj vladi.
Angeli Merkel je potreban način da ubrza repatrijaciju i deportaciju tražilaca azila, ali takođe da garantuje pravičan način distribucije i preseljenja prihvaćenih izbjeglica širom EU, a ne samo u zemlji u koju su prvobitno došli. I ona to treba učiniti do 1. jula, što je rok koji je sama sebi postavila.
Angela Merkel je možda jedini evropski lider koji može pružiti rješenje za problem migracije u Evropi.
Međutim, malo je vjerovatno da će osigurati sporazum u cijeloj EU sa svih 28 država. Ipak, mogla bi obezbijediti dovoljno bilateralnih sporazuma sa ključnim državama kako bi se postigla stvarna politika migracije EU.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz može pomoći u smjeni kancelarke u svom susjedstvu, najdosljednijeg evropskog lidera u prošloj deceniji, piše Washington Post.
“Ne radite ono što on radi ako ne želite da budete dio sukoba,” rekao je Cengiz Gunai, zamjenik direktora Austrijskog instituta za međunarodne poslove. “Izgleda da se miješa u njemačku politiku.”
“Čini se da postoji nova vrsta prekogranične koalicije između političara, ali i medija i pojedinaca, koji su odlučili da sklone kancelarku Merkel sa njenog položaja,” rekao je anonimni visoki njemački zvaničnik. “Kancelar Kurz je jedna od najjačih snaga koja stoji iza ovog plana.”
List dodaje i da se saveznici austrijskog kancelara žestoko protive njegovim pokušajima da se umiješa u zemlju koja ima deset puta više stanovnika od Austrije ili da želi da Merkel ode.
“Ali, pitanje je da li on, u najmanju ruku, koristi ranjivost Merkel kako bi stekao prevlast u borbi za utjecaj na Evropu.”
“On je rock zvijezda nove desnice,” rekao je Johannes Vetter, koji je prošle jeseni vodio kampanju socijaldemokrata protiv Kurza.
Kancelar, kaže Vetter, ima samo jedno pitanje, migracije, i on to neumorno i oportunistički ponavlja. “On je kao američki predsjednik Donald Trump u tankom odjelu.”
Za razliku od austrijskog, grčki premijer Aleksis Cipras je spreman da se dogovori sa Merkel kako bi olakšali Njemačkoj da pošalje tražioce azila nazad drugim evropskim zemljama, čime ugroženoj kancelarki daje značajan podstrek pred ključni samit EU.
U intervjuu Financial Timesu, Cipras je rekao da je otvoren za poseban sporazum s Berlinom da ograniči “sekundarna kretanja” izbjeglica koji dolaze na južnu granicu EU, a potom putuju prema sjeveru u Njemačku.
“Nije nas briga oko činjenice da ćemo možda imati neke povratke iz Njemačke, ukoliko će to pomoći,“ rekao je grčki premijer.
Dok je glavni prioritet Berlina postizanje dogovora sa Italijom da vrati tražioce azila, sporazum sa Grčkom će biti podstrek za Merkel, koja je očajnički želi pokazati da pregovori s drugim vladama mogu polučiti rezultate, zaključuje londonski list.
