Gotovo 24 sata zapadni Balkan bio je u grču, a 26. novembar 2019. će se pamtiti dugo. Od trenutka otkucaja 3 sata i 54 minute kada je Albaniju pogodio najveći zemljotres, građani ovog dijela Evrope su na svaki manji tremor razmišljali kako se najbrže naći na sigurnom.
Od udara zemljotresa koji je po posljednjim zvaničnim informacijama usmrtio najmanje 21 osobu, pa sve do 22 sata, užareni balkanski pojas uz jadransku obalu pogodilo je najmanje 60 zemljotresa od 2 do 6,4 stepeni Richtera.
Od tog broja, njih pet je pogodilo Bosnu i Hercegovinu s akcentom na nevesinjski koji je odlučio uznemiriti građane nešto prije pola 11. Hercegovačko drhtanje osjetili su Dalmatinci, Crnogorci, Dubrovčani, Sarajlije, Mostarci, Zeničani…
Pojedini objekti u naseljima u BiH, uključujući i dijelove Sarajeva, pretrpjali su manja oštećenja. Strah je drugi dio jednačine, pa su pojedini Nevesinjani kazali da im je upravo 26. novembar 2019. bio najstresniji dan u životu.
Albanska nesreća nešto prije 4 sata ujutru podsjetila je građane na lošu kvalitetu gradnje koju, nažalost, karakteriše ovaj dio Evrope. Iako je stanje u našoj zemlji malo bolje, to nas ne oslobađa od pomisli da li je nečiji dom izgrađen na stabilnom tlu, sa stabilnim plafonima.
Jedini način da se to provjeri jeste sila prirode koju čovjek još uvijek pokušava razumjeti i koja ne oprašta nonšalantnu gradnju. Naši stručnjaci su nas danas podsjetili da bi zgrade u kojima živimo trebale izdržati potrese do 6,5 stepeni.
Vidjeli smo da u Albaniji to ponekad nije slučaj, a dokaz su deseci sravnjenih zgrada. Scene iz Drača su opravdano hladan tuš za naše građane jer ne živimo u zemlji gdje imamo garancije na otpornost naših domova, posebno ne na one izgrađene poslije rata.
Vratimo se u Drač. Pomoć je u bolnicama, podsjetimo, zatražilo više od 600 osoba, a njih najmanje 40 spašeno je ispod ruševina. Zbog decenija zanemarivanja standarda večeras će na ulicama prespavati stotine građana čiji su domovi ili u potpunosti srušeni ili dovoljno oštećeni da se povratak u njih može smatrati suludim.
Potraga za preživjelima će također trajati tokom noći, a na terenu bi uskoro trebali da se pojave spasioci iz zemalja koje su obećale pomoć. BiH još uvijek nije ponudila konkretnu pomoć, ali su građani preko akcije organizacije Pomozi.ba počeli sakupljati novac.
I sve dok Afrička tektonska ploča gura Jadransku u pravcu sjevera pa ona nema drugog izbora nego da se podvlači pod Balkan i pri tome stvara naše planine, zemljotresi će se nastaviti dešavati. Najgori mogući scenarij je onaj gdje je možda već kasno da uočimo da nas ti zemljotresi nikada neće ubiti, nego naši sumnjivi plafoni koji pucaju na 5 stepeni Richtera. A ne bi trebali.
