Kosovske vlasti zabrinute su zbog povećanja broja azilanata i pozivaju građane da ne prelaze granice ilegalno. Međutim, sve veći broj ljudi odlazi iz zemlje kako bi pobjegao od nejake ekonomije i pronašao posao u zemljama EU.
Na desetine ljudi okupljaju se svake sedmice na autobuskoj stanici u Prištini kako bi sjeli u autobus za Beograd. Većina njih mlađi su od 30 godina.
“Ja sam do 2000. bio izbjeglica u Njemačkoj, a onda sam se vratio na Kosovo s nadom da će se situacija u zemlji popraviti,” kaže 28-godišnji Ajet Kastrati iz Podujeva. “Desilo mi se sasvim suprotno: od tad sam nezaposlen većinu vremena, i sad ne vidim nikakvo drugo rješenje, nego da odem negdje u EU i prijavim se za azil.”
“Znam da je rizično otići i dugovati ljudima i porodici novac za ovo, ali ako oni u EU ne budu prihvatili moj zahtjev, ja stvarno ne znam šta ću raditi kad se vratim na Kosovo,” kaže Kastrati.
Prema službenim podacima, broj autobusa koji voze iz Prištine za Beograd zadnjih sedmica je povećan. Beograd je početna tačka za azilante. Zbog sporazuma o slobodi kretanja u kom je posredovala EU, a koji je stavljen na snagu 2011, sve češće Kosovari putuju kroz Srbiju kako bi došli do granice s Mađarskom ili Hrvatskom i prešli je.
Mađarska je glavna destinacija za azilante. Vlasti navode da je 2012. azil u Mađarskoj zatražilo preko 4.000 lica s Kosova. Drugi se iz Mađarske prebacuju u skandinavske zemlje, Njemačku i druge zemlje EU i prijavljuju za azil.
Vlada Kosova izražava zabrinutost zbog azilanata koji koriste teritoriju Srbije da bi ilegalno prešli mađarsku granicu.
“Kosovari ne ispunjavaju uslove za azil u zemljama EU, jer se Kosovo ne smatra kriznom zemljom gdje se krše temeljna prava pojedinaca koji pripadaju bilo kojoj etničkoj skupini, vjeri ili spolu,” izjavila je ministrica evropskih integracija Kosova Vlora Çitaku.
Čitakuova građane upozorava da građani koji postanu žrtvom takvih ilegalnih prevara rizikuju svoj vlastiti život ili završavaju u azilantskim centrima u zemljama EU. Ti ljudi će biti vraćeni na Kosovo i bit će im zabranjen ulazak u zemlje šengenske zone na tri do pet godina, kaže Çitakuova.
Mnogobrojnost azilanata jedna je od glavnih prepreka za proces liberalizacije viza, kažu vlasti u Prištini. Vlada i policija Kosova sarađuju s međunarodnim organizacijama na smanjenju broja azilanata s Kosova i ispunjavanju kriterija EU.
Kosovska policija kaže da poduzima sve mjere kako bi uhapsila ilegalne švercere. Nekoliko lica osumnjičenih u predmetima šverca imigranata je pod istragom. Bilo je slučajeva da su određene grupe pravile krivotvorenu dokumentaciju za lica koja su napuštala različite zemlje, kaže glasnogovornik policije Brahim Sadriu.
“Slučajevi te prirode uglavnom su slučajevi gdje policija hapsi lica osumnjičena da su počinila krivično djelo šverca imigrantima, čak i njihovog praćenja prilikom prelaska granice Kosova preko zelene linije … ilegalno, van službenih graničnih punktova,” kaže Sadriu.
Branka Grupković, predstavnica Međunarodnog centra za razvoj imigracijske politike (ICMPD) za Srbiju i Crnu Goru, kaže za SETimes da će taj centar nastaviti sa stvaranjem uslova za dijalog svojih država-članica o migracijama.
“ICMPD podržava one države-članice koje su trenutno u procesu evropskih integracija u njihovim naporima usmjerenim na usvajanje relevantnih propisa EU i njihovog sprovođenja u akciju ili njihovog podržavanja jačanjem nacionalnih kapaciteta,” kaže Grupkovićeva.
