Organizovanjem vjerskog života na otoku Krku, Medžlis islamske zajednice Rijeka, bh. muslimane želi spasiti od asimilacije, te učvrstiti njihov izvorni identitet.
„Na otoku Krku danas živi nekih pet stotina Bošnjaka. I ovdje se već duže vrijeme javljala ideja da se ti ljudi nekako okupe i da se taj vjerski život podigne na jednu višu razinu. Rijeka je kao centar jednostavno predaleko i mi smo se ovdje najprije okupljali u jednoj privatnoj kući, poslije u jednom apartmanu, a sada je naša porodica darovala prostor od nekih 100 kvadrata, gdje se petkom obavlja džuma-namaz, a subotom održava vjeronauk“, priča Teofik Čočić, jedan od najstarijih i najistaknutijih džematlija na otoku Krku. Čočić je iz rodne Srebrenice u Hrvatsku stigao još davnih sedamdesetih, danas je uspješan poduzetnik, pa tako i jedan od onih koji su omogućili izgradnju Islamskog centra u gradu Rijeci, pod čijom upravom je i džemat na Krku.
I ranije su bosanskohercegovački muslimani, priča Čočić, živjeli i radili na ovom otoku, jer su ovdje prije rata poslovale mnoge građevinske kompanije. Nakon rata u BiH, broj Bosanaca i Hercegovaca na otoku Krku znatno se povećao, tako je i okupljanje tih ljudi i organizovanje njihovog vjerskog života iz dana u dan postajalo sve neminovnije.
„Mi danas na otoku Krku imamo cijelo jedno naselje Bosanaca i Hercegovaca koji su tu stigli prije rata, ali imamo i situaciju da su mnogi drugi disperzirani po cijelom otoku i takoreći dosta odsječeni. Tako smo sada za vjeronauk subotom npr. organizovali jedan autobus, koji svake subote djecu kupi po selima i stanicama, što je roditeljima veliko olakšanje. Pokupi ih, odvede do mjesta vjeronauka, sačeka da oni završe, i vrati ih nazad“, priča Čočić.
Njegovanje tradicije
Vjeronauk, pojašnjava Čočić, nije važan samo zbog teološke naobrazbe, već i zbog druženja i raznih kulturnih manifestacija koje se na ovim druženjima najavljuju i organizuju. „Njegovanje bosanskohercegovačke kulturne baštine bitan je faktor u borbi protiv asimilacije“, kaže i Hajrudin Mujaković, glavni imam džamije u Rijeci. Ujedno zadužen i za sadržaje vjeronauka na otoku Krku, Mujkanović smatra kako je najbitnije da Bosanci i Hercegovci koji ovdje žive zadrže neku kulturološku, pa tako i emotivnu vezu sa zemljom iz koje dolaze. „I ja moram priznati da su ta djeca dosta toga naučila, ipak su to bili ljudi koji su se bili potpuno asimilirali. Ali eto, hvala dragom Bogu, malo kroz džumu, malo kroz džemat, malo kroz nekakve aktivnosti, pogotovo kroz islamski vjeroauk i kroz tu djecu, uspjevamo, da tako kažem, vratiti te naše ljude iz mrtvih, da postanu svjesni kome pripadaju, ko su i što su i odakle su došli na kraju krajeva“, kaže Mujkanović.
No ovo ne bi bilo moguće da infrastrukturu za sve ove aktivnosti nisu stavili na raspolaganje, kako kaže Mujkanović, vrijedne džematlije sa otoka Krka.
Prilagođavanje planu i programu
Osim u prostorijama Islamskog centra u Rijeci i mešdžida na otoku Krku, u Primorsko-goranskoj županiji, islamski vjeronauk se održava i na 43 osnovne državne škole. Efendija Mujkanović objašnjava međutim kako je u tim školama često nedovoljan broj djece koja se interesuju za vjeronauk, te da se po tom pitanju još radi na adekvatnim rješenjima. „To su područne škole, razabacane i raštrkane, i nama se do sada izlazilo u susret da se ocjena sa mekteba verificira kao školska ocjena. To u budućnosti prema zakonima Republike Hrvatske neće biti moguće, tako da ćemo mi naći modul da uđemo u te škole i da se prilagodima planu i programu, da tu našu djecu na neki način ne bi zapostavili“, kaže efendija Mujkanović.
Kao posebno bitno za ovaj rad, Mujkanović ističe činjenicu da je Republika Hrvatska pronašla jako dobro pravno rješenje za odnose sa vjerskim zajednicama, te omogućila prostor za djelovanje, ali i finansijska sredstva. Sličnog je mišljenja i džematlija Teofik Čočić. „Stvoren je jedan pravni i zakonski okvir gdje je data maksimalna sloboda vjeroispovijesti i sloboda angažiranja, društvenog života, vjerskog života itd. Sa druge strane, svaka ideja, koliko god ona bila dobra, znamo da se ne može ostvariti ako nema finansijske potpore. Svi ti imami i vjerski skužbenici se finansiraju iz budžeta republike Hrvatske, sto je jedna velika stvar“, kaže Čočić.
Republika Hrvatska podržala je isto tako i izgradnju Islamskog kulturnog centra u Rijeci, koji je svakako najveći oslonac i za rad džemata na otoku Krku, ali i muslimana u cijeloj državi. Centar će narednih mjeseci biti i svečano otvoren, a njegovo otvaranje, kaže Mujkanović, biće priznanje bosanskohercegovačkim muslimanima da su cijenjeni i ravnopravni građani Republike Hrvatske, koji istovremeno potpuno nesmetano mogu njegovati i svoj izvorni, bosanski identitet.
