U istraživanju provedenom na institutu Karolinska u Stockholmu utvrđeno je da je prisutnost bolesti srca kod majke gotovo uvijek povezana s povećanim rizikom za kardiovaskularne bolesti i kod sinova i kod kćeri.
Za potrebe studije korišteni su podaci švedske vlade za sve stanovnike te zemlje rođene poslije 1932. godine.
Najveći su rizik imale osobe čija su oba roditelja patila od bolesti srca – kod muškaraca je rizik bio dvostruko veći, a kod žena za 82 posto. Ako je majka patila od bolesti srca, sinovi su imali za 55 posto veći rizik, a kćeri za 43 posto.
Ako su bolesti srca bile zabilježene kod očeva, sinovi su imali za 41, a kćeri za 17 posto veći rizik. Izgledi za pojavljivanje bolesti srca bili su trostruko veći kod osoba čiji su roditelji imali problema sa zdravljem srca u ranijoj životnoj dobi.
U istraživanju nije utvrđeno zbog čega su veći izgledi da će bolesti srca na potomstvo prenijeti majke, no naučnici vjeruju da se radi o utjecaju faktora kao što su pušenje i povišeni tlak u trudnoći.
