Švicarski privatni bankari kažu da su im neki klijenti tražili da povuku velike količine gotovine iz banaka, kako bi ga sami čuvali u privatnim sefovima ili skladištima, bez obzira na reputaciju te zemlje kao sigurne i pouzdane u finansijskom sektoru.
Ocjenjuje se da je taj potez posljedica već pet godina negativnih kamatnih stopa.
Politika, čiji je cilj bio da spriječi jačanje švicarskog franka, nalagala je bankama da plaćaju naknade Švicarskoj nacionalnoj banci, pa su u nekim slučajevima banke dio tih dodatnih troškova prebacile na svoje najvažnije klijente, prenosi Tanjug, pozivajući se na CNN.
Takva politika se pokazala nepopularnom kod klijenata, koji su navikli da zarađuju od kamata na svojim depozitima, i sada razmatraju kako da izbjegnu plaćanja tih troškova.
‘Negativne kamatne stope’
Norman Villamin, glavni investicioni direktor za privatno bankarstvo u švicarskom UBP-u, rekao je da je ograničeni broj klijenata svoj novac već povukao.
“Banka ispituje sve opcije s klijentima, ali banke polako gube mogućnost izbora u pokušaju da nađu način da ne naplaćuju čuvanje velikih iznosa novca”, kaže Villamin.
Podsjeća se da su negativne kamatne stope, koje su se pojavila 2015. godine u Švicarskoj, otežale bankama da ostvaruju profit od pozajmica i hipoteka.
Švicarska investiciona banka Credit Suisse najavila je prošle godine da će primjeniti negativnu kamatnu stopu od 0,75 posto za iznose veće od dva miliona švicarskih franaka (2,1 miliona dolara).
To znači da ako klijent u banci na godinu dana drži tri miliona švicarskih franaka (3,1 miliona dolara), njemu će biti naplaćeno 7.500 švicarskih franaka (7.750 dolara).
Čak i ako klijenti žele povući velike iznose gotovine, kako se navodi, morali bi osmisliti plan skladištenja i osiguranja.
Ludvig Karl, iz kompanije koja iznajmljuje sefove u Švicarskoj i Lihtenštajnu, rekao je da je od 2015. godine primijećen sve veći interes za skladištenje gotovine.
‘Ne ispunjavaju ekonomsku svrhu’
Podaci pokazuju i da se broj novčanica u opticaju neprestano povećavao od finansijske krize 2008. godine, a posebno je zabilježen rast upotrebe novčanica od 1.000 švicarskih franaka.
Pod pritiskom je Švicarska narodna banka u septembru saopćila da će podići iznos koji banke mogu skladištiti, a da ne primjenjuju negativne kamatne stope, nakon čega je udruženje bankara objavilo da “negativne kamatne stope više ne ispunjavaju svoju ekonomsku svrhu”.
Evropska centralna banka, koja prati negativne kamatne stope u 19 zemalja koje koriste euro od 2014. godine, također se suočila sa zahtjevima da istraži negativne posljedice ovakve politike.
