Blizina pojave Mehdije i Smak svijeta

Ova knjiga govori o događajima koji će se zasigurno desiti u budućnosti, a informacije o ovoj temi dobijamo iz riječi Muhammeda, s.a.w.s. Upravo je Poslanik, s.a.w.s., podučavao svoje ashabe ovoj tematici, upozoravao ih na predznake Sudnjeg dana i iskušenja koja će se desiti u budućnosti. 

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU NA BOSANSKOM JEZIKU

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Koji je odabrao da nam islam bude vjera a Muhammed, s.a.v.s., poslanik, vođa, uzor i učitelj. On je iz svoje milosti poslao Poslanika s ciljem da nam ukaže na pravi put i upozori čovječanstvo na iskušenja koja ga očekuju kako bi se na vrijeme i što bolje pripremili za njih.

Knjiga koja se nalazi u vašim rukama govori o događajima koji će se zasigurno desiti u budućnosti, a ista je naišla na izuzetnu zainteresiranost čitateljstva. Ovo je njeno drugo izdanje, te koristimo priliku da dodatno pojasnimo određene stvari za koje osjećamo da ih pojedini čitaoci nisu najbolje razumjeli.

Određene nejasnoće postoje oko samog naslova knjige ”Blizina pojave Mehdije i Smak svijeta”, jer su neki razumjeli da je ovim naslovom preciziran termin nastupanja Smaka svijeta, a što je poznato samo Allahu, dž.š. Malo nas je iznenadilo ovako površno shvatanje jer za njega nema elementarnih pretpostavki. Odrednica blizine se ne odnosi na Smak svijeta, nego na prvi dio naslova, pojavu Mehdije! Kada bi se i odnosila na Smak svijeta, opet tu ništa nije sporno, jer je činjenica da je on blizu.

Allah, dž.š., nam u Kur’anu ovo pojašnjava: “Bliži se Čas i Mjesec se raspolutio.” (Al-Qamar, 1.). Također, Allah, dž.š., kaže: ”Ljudima se bliži čas polaganja računa njihova, a oni, bezbrižni, ne mare za to.” (Al-Anbiya, 1.)

O blizini Smaka svijeta najjasnije nam govori Muhammed, s.a.v.s., koji u velikom broju hadisa upozorava vjernike na njegovu blizinu. Zadovoljit ćemo se citiranjem samo jednog hadisa u kojem On, s.a.v.s., kaže: “Ja i Smak svijeta smo poslani zajedno, i umalo me on nije pretekao!” (Musned Ahmcd bin Hanbela, 5/348.)

Dakle, on je zasigurno blizu, samo koliko je blizu, to je ono što zna samo Allaha, dž.š.

Posebnu polemiku pojedini otvaraju oko opravdanosti govora na ovu temu. Smatraju da u ovom vremenu, kada muslimani zaostaju za Zapadom, treba ulagati napore za prosperitet ummeta a ne dodatno ga uspavljivati kroz iluzije o  nekakvom dobrom čovjeku sa čarobnim štapićem koji će u jednom mahu ukloniti sve probleme koji pritiskaju ummet! Naravno, da se sa ovakvom postavkom stvari ne možemo složiti. Zar normalan čovjek, ako je svjestan da mu je ostalo još malo vremena, može sebi dozvoliti uspavanost i nemaran odnos prema ostatku vremena?! Zamislite studenta koji radi ispit, i pred kraj predviđenog vremena profesor ga upozori da mu je ostalo još samo nekoliko minuta. Da li će se on opustiti, uspavati, ili će dodatno pojačati napore da iskoristi ostatak vremena na najbolji način?! Ako čvrsto vjerujemo u peti imanski šart, Sudnji dan, jasno nam je da je to istina koja nas neće mimoići. To je Allahova odredba i ona se izmjeniti ne može! Zašto se bojati Allahovog kadera, ukoliko se adekvatno pripremimo za njega?! Upravo u ovom kontekstu predznaci Sudnjega dana imaju veliki značaj, da nas pripreme za susret sa našim Gospodarom.

Također, znanje o predznacima Sudnjeg dana je nešto što je izvan mogućnosti spoznaje ljudskog uma, pa sve informacije o ovoj temi crpimo iz riječi Muhammeda, s.a.v.s. Upravo je Poslanik, s.a.v.s., podučavao svoje ashabe ovoj tematici, upozoravao ih na predznake Sudnjeg dana i iskušenja koja će se desiti u budućnosti. Drugovi Allahovog poslanika, s.a.v.s., su najznaniji ljudi u ovoj oblasti, pa da li su oni bili uspavani, nazadni zbog tog znanja, kojeg su nama vjerno prenijeli?! Naravno da je to na njih ostavilo suprotan, pozitivan dojam i da im je upravo to znanje bila preventiva od preokupacije materijalizmom i dunjalučkim nasladama. Dakle, smatramo da upoznavanje sa činjenicama iz ove oblasti samo pomaže ljudima i dodatno ih potiče na djelovanje kako bi što bolje iskoristili ostatak vremena na ovom prolaznom svijetu, a radi postizanja uspjeha i vječne Allahove nagrade na ahiretu.

Postoje i oni koji izražavaju sumnju u autoritativnost predaja koje govore o ovoj temi, a što nije novonastala ideja među muslimanima. Oni smatraju da se u ovoj oblasti ne mogu prihvatati predaje koje su nižeg ranga od mutevatira, tj. ahad predaje[1]. Ovaj stav zagovaraju racionalisti i pobornici ilmul-kelama, mada on nema utemeljenja. Naša vjera sc zasniva na predajama pojedinaca pa zar da sumnjamo u sve u što vjerujemo?! Kur’an je objavljen Muhammedu, s.a.v.s., a on (pojedinac) ga prenosi nama. Zar da sumnjamo u Kur’an samo zato što ga prenosi jedan Poslanik?!

Očito je da se ovdje radi o nedovoljnom poznavanju hadiske nauke, pa smo odlučili da na kraju djela ponudimo poseban dio u kojem pojašnjavamo ovu problematiku i argumentiramo ispravnost prihvatanja singularnih (ahad) predaja, pod uslovom da njihova vjerodostojnost nije upitna.

Allaha, dž.š., molim da ojača naše vjerovanje i da nas sačuva iskušenja koja nas očekuju u budućnosti!

mr. Muharem Adilović

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.