Tokom pandemije korona virusa mnogi biznisi su se ugasili ili su pred zatvaranjem. Međutim, ima onih koji su čuda napravili poput tri mlada čovjeka iz Tuzle koji su pokrenuli proizvodnju bukovača. Sve gljive su rasprodali.
Dio sredstava za pokretanje biznisa dobili preko start up projekta od Fondacije tuzlanske zajednice, a dio sami obezbjedili. Otac jednog od njih već se bavio time pa su imali osnovno predznanje.
“Zašto mi to ne bismo pokušali proizvoditi? Sjeli smo i razmislili o tome. Shvatili kako ide proces proizvodnje. Naučili o tome. Dosta edukacije smo prošli. Pronašli gdje možemo nabaviti dobar supstrat i micelij i sve ono što nam treba da bi naš proizvod bio vrhunske kvalitete”, priča Erdžan Junuzović, Fungi kultura.
A za to je potrebna slama koja se kuha i sa micelijem gura u vreće, pakuje u sterilnim uslovima, stavlja na police i buše se rupe za plod. Uz dobre uslove, od vreće se može nabrati od 1,5 do tri kg.
“Sam urod ovisi od procenta ukupne težine vreće. Nekih 20- 25 % težine vreće je rod koji se bere u tri vala. Prvi val je najznačajniji. Naredni val je 50% prvog roda. Do neka tri vala je isplativo, a nakon toga se prazni prostor i ubacuju se nove vreće”, pojašnjava Edis Osmić, Fungi kultura.
Uzgoj bukovače nije težak ali potrebna je odgovarajuća temperatura i svjetlost.
“U samomom procesu rasta, temperatura da bude nekih 21 ili 22 stepena. Veća vlažnost je potrebna i smjena dana i noći. Prirodno svjetlo je najbolje ili ovako neka simulacija kao kod nas”, dodaje Osmić.
Nadaleko su poznata nutritivna svojstva i kvalitet bukovače, tvrde ovi uzgajivači. Kao gljivu koja jača imunitet, vjekovima su je koristili Kinezi, a krajem prošlog stoljeća počela se jesti i u Evropi.
“Gljiva bukovača je idealna zamjena za meso. Vegetarijanci je koriste kao zamjenu za mesu. Bogata je vitaminima, aminokiselinama, vlaknima. Farmaceutska industrija je dosta koristi u prizvodnji lijekova”, ističe Danijel Stjepanović, Fungi kultura.
Kilogram bukovače za sada košta sedam maraka. Svježe ubrane gljive dostavljaju na kućnu adresu u roku od osam sati.
“Kupci su razni. Nema neke starosne dobi. Najviše su oni koji imaju dobra iskustva sa bukovačom. Međutim, nakon uvida u recepte i ljepotu gljive, mnogi se odlučuju da to probaju. Naročito nam je drago, kada probaju, da kažu da im se sviđa i da žele još”, kaže Stjepanović.
“Vjerujte da ‘feedback’ koji dobijamo je jako dobar, jako pozitivan. Sve što smo otprilike napravili, sve smo i prodali”, otkriva Junuzović.
Gljive proizvedene na organskim sirovinama, ovi mladi ljudi uspješno brendiraju preko društvenih mreža. Uskoro šire biznis ali i vidike građanima koliko je bukovača zdrava i korisna namirnica. I što je najbitnije, domaća je.
