Kurnaz je učestvovao na jednom okruglom stolu u Berlinu i tom prilikom je u razgovoru sa novinarom AA kazao da je u periodu 2002.-2006.godine u Guantanamu vidio stvari “koje ljudski um ne može pojmiti“ i da je veliki broj zatvorenika podlegao od mučenja i torture zatvorskog osoblja.
Kurnaz tvrdi da je nakon napada u New Yorku 11. septembra 2001. godine iz Njemačke otišao u Pakistan kako bi saznao više o islamu, a da je u već u novembru uhapšen od pakistanskih snaga sigurnosti i prebačen u američku kasarnu u afganistanskom Kandaharu. Tamo je proveo narednih 3-4 mjeseca, te je prebačen u ozloglašeni zatvor u Guantanamo.
“Tortura i nasilje nad nama zatvorenicima su počeli već u Kandaharu, gdje je od mučenja podlegao veliki broj ljudi. Svojim očima sam to gledao. Nas preživjele su odveli u Guantanamo, gdje je zlo nastavljeno i naravno nikada nije prestalo“, kazao je Kurnaz.
Ističući da američka vojska nije imala nikakve dokaze za optužbe da je lično učestvovao u ratu Al-Kaide protiv SAD-a, Kurnaz tvrdi da je primoran da potpiše niz izjava i dokumenata i da je izložen strašnoj torturi kada je odbio da to i uradi.
“Radili su mi najstrašnije stvari kako bi me natjerali da to potpišem, ali uz Božju pomoć sam uspio da se strpim i preživim sve to“, kazao je Kurnaz.
U Guantanamu zatvorenici od devet do 90 godina
Naglasivši da su sjećanja na teške dane u Guantanamu i dalje svježa, Kurnaz je kazao da su svi zatvorenici žrtva torture, a da je među njima bilo svih uzrasta od najmlađih sa devet do 12 godina do onih starih i iznemoglih u životnoj dobi od 86 i 87 godina.
“Među zatvorenicima su mnogi oslijepili ili izgubili sluh. I mladi i stari su žrtve jednakog nasilja. Niti jedni nemaju dovoljno hrane“, kazao je Kurnaz.
U Guantanamu naučio pet jezika
Ukazujući na brojne probleme boravka u kolosalnom kompleksu Guantanamo, Kurnaz je kazao da se najveći dio vremena molio Bogu, ali da je komunicirao sa najbližim zatvorenicima. Tvrdi da u blizini nije bilo zatvorenika koji govore turski jezik, te da je zbog toga tokom pet godina naučio isto toliko stranih jezika.
“Zlo i nepravda koje smo tamo iskusili se ne smije zaboraviti, ali nemam nikakve ni mržnje niti osvetničke namjere prema Amerikancima“, poručio je Kurnaz.
Ukazujući na brojne protivnike torture i u samoj Americi, Kurnaz je kazao da se do sada ništa nije promijenilo, a da se prvo mora promijeniti generalna precepcija ljudi, odnosno da ljudi ljude gledaju kao jednako vrijedne jedinke, a da će ostalo doći na svoje mjesto.
Podsjetivši da je predizborno obećanje američkog predsjednika Baracka Obame bilo da će zatvoriti Guantanamo, Kurnaz je kazao da to obećanje nije izvršio i da i dalje postoji Guantanamo i svo zlo koje se u njemu nastavlja.
Osvrnuvši se na nedavni izvještaj američkog Senata o torturi CIA-e, Kurnaz je kazao da ne očekuje da to donese neke velike pomake, ali da će svakako pokrenuti rasprave o lošem tretmanu zatvorenika.
Izvještaj Senata ništa novo
“Objavljeni podaci ne predstavljaju ništa drugo nego pokušaj jednog kruga političara da poraze druge. Svjesni su da je većina već poznata i da će sve procuriti u javnost, pa su odlučili da pokušaju spasiti što se spasiti da. To je igra obavještajaca koja traje godinama unazad. Ništa novo. Dobro je da je objavljeno, ali ne mislim da će to donijeti nekog dobra“, zaključio je Kurnaz.
Kurnaz je u zatvoru u Guantanamo boravio do 2006.godine kada je oslobođen nakon što su se sastali njemačka kancelarka Angela Merkel i tadašnji američki predsjednik George Bush.
