“Mogao je postati potpukovnik godinu dana kasnije, ali nije”, tvrdi Kalugin koji sada živi u SAD, a u Rusiji je osuđen na 15 godina zatvora za izdaju.
Dodaje da je imenovanjem Putina 1998. godine za direktora KGB-a, odnosno kasnije FSB-a (Federalna služba sigurnosti), prekršeno osnovno pravilo agencije da na njenoj čelnoj funkciji može biti samo general.
Potvrdio je i spekulacije da je FSB bio iza skandala sa seks snimkom kojim je okončana karijera Jurija Skuratova, glavnog državnog tužioca Rusije kasnih devedesetih godina.
Kalugin kaže da je Skuratov uklonjen kako bi ga spriječili da nastavi s istragom o korupcijskim poslovima za koje se vjerovalo da ih je vodio bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin, čovjek koji je Putina doveo na vlast, kao i njegovi bliski suradnici, među kojima su i Jeljcinove kćerke.
“Bila je to specijalna operacija FSB-a s ciljem da se diskreditira jedan važan službenik, a u videu su se poslužili osobom koja je jako sličila na glavnog državnog tužioca’, izjavio je Kalugin, objašnjavajući kontroverzan video, objavljen 1999. godine, na kome se vidi čovjek (navodno tužitelj Skuratov) u krevetu sa prostitutkama.
Ovaj bivši KGB-ov službenik imenovao je i dva navodno bivša saradnika ruske tajne službe: strastvenog ruskog nacionalistu Vladimira Žirinovskog i pokojnog čelnika Ruske pravoslavne crkve, patrijarha Alekseja.
Kalugin kaže da je lično poznavao Alekseja i da mu je vrhovni svećenik priznao sve o svojim tajnim sovjetskim vezama sa tajnom službom, ali da je to pravdao kao jedini način da u tom vremenu sačuva rusku crkvu.
Kalugin se također prisjetio i na jedno od najbezočnijih ubistava u 20. st. – ubistvo bugarskog pisca i disidenta Georgija Markova u Londonu tokom Hladnog rata.
Tvrdi da je Markova ubila bugarska tajna služba i da je Juri Andropov, koji je tada bio na čelu sovjetskog KGB-a, dao zeleno svjetlo za to ubistvo. Markov, koji je živio u egzilu u Londonu otrovan je vrhom kišobrana dok je čekao autobus, 1978. Umro je četiri dana kasnije u 49. godini.
“Bilo je doslovno miligram otrova, mala kap ricina stavljen u kapsulu na vrh kišobran. Kad se otvorio kišobran, otrov bi odletio na udaljenosti od 3-5 metara, što je dovoljno da nekome našteti”, ispričao je Kalugin.
Kalugin je povezan i sa slučajem Aleksandra Litvinenka, bivšeg KGB službenika koji je umro u Lonodnu, u novembru 2006., nakon što je popio čaj otrovan polonijem.
Kalugin vjeruje kako je Litvinenka ubio FSB jer je objavio “nezgodne podatke” o Putinovom privatnom životu. Kaže kako je upozoravao Litvinenka o šteti koja bi po njega mogla nastati objavljivanjem tih podataka.
“Nazvao sam ga kada sam bio u Londonu i kazao mu da ne bi trebao pisati stavi o Putinovom privatnom životu. Tada je umro, a moje je upozorenje čini se došlo prekasno”, ispričao je Kalugin.
Ovaj bivši KGB-ovac, Putina je nazivao “ratnim zločincem”.
