U Bosni i Hercegovini sa statusom privremenog boravka je još oko 6.000 osoba s Kosova, dok se iz BiH oko 40.000 izbjeglica vratilo na Kosovo, neki dobrovoljno, a neki uz asistenciju UNHCR-a – izjavila je za Agenciju FENA savjetnica za međunarodnu zaštitu u UNHCR-u Ljiljana Kokotović.
Tokom sukoba na Kosovu veliki broj izbjeglica utočište je zatražilo u BiH, a jedan od prvih masovnih priliva je bio u drugoj polovini 1998. godine kada je u BiH stiglo oko 50.000 osoba.
Povlačenjem srbijanskih snaga s Kosova u junu 1999. godine veliki broj izbjeglica se vratio na Kosovo.
– Međutim, tada dolaze i osobe manjinske nacionalnosti, većinom Romi, kojima je BiH pružila status privremenog prihvata jer ni država ni UNHCR nisu imali kapaciteta da svakog individualno saslušaju i odrede izbjeglički status – podsjetila je Kokotović.
Tada su svi dobili status privremenog prihvata koji je trajao do septembra 2007. godine, a garantovao je osnovna prava na obrazovanje, smještaj i zdravstvenu zaštitu.
Poslije 2007. BiH nije produžavala status privremenog prihvata. Osobe koje su htjele nastaviti boraviti na području BiH morale su ispunjavati zakonske uslove.
– Poslije 2007. azil je zatražilo oko 580 osoba. Njih je Ministarstvo sigurnosti BiH koje je nadležno za pitanje imigracije i azila procesuiralo i odbilo zahtjeve za azil, jer su smatrali da niko ne ispunjava uslove za dodjelu izbjegličkog statusa – kazala je Kokotović, navodeći da u Ministarstvu smatraju da se situacija na Kosovu značajno popravila nakon 2007. godine.
UNHCR je 2006., nakon što je Ministarstvo sigurnosti odbijalo zahtjeve za azil, pružio zaštitu grupama manjinskih nacionalnosti, tražeći trajno rješenje iseljenjem u neku drugu državu azila.
Tako je od 1999. do danas UNHCR iselio oko 1.163 osobe bez obzira na to da li su bile pod statusom izbjeglice ili privremenog boravka, a proteklih nekoliko godina iselili su još oko 300 osoba.
Trenutno azil traže 42 osobe, od toga su tri s Kosova.
Izbjeglički status u BiH imaju 162 osobe s Kosova kojima je status priznao UNHCR dok je obrađivao zahtjeve, u periodu do 2004. kad je Ministarstvo sigurnosti preuzelo funkciju.
– Djeca izbjeglica koja se rode u BiH stiču izbjeglički status po osnovu roditelja. Međutim, može se reći da su bez državljanstva do trenutka povratka u državu porijekla – kazala je Kokotović.
UNHCR trenutno traži da se izbjeglice integrišu u bh. društvo te da sticanjem uslova mogu dobiti bh. državljanstva. Sada to nije moguće, ali je u proceduri razmatranje izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu BiH, koje bi omogućile olakšanu naturalizaciju izbjeglicama nakon pet godina boravka u BiH.
