Prema američkoj konsultanskoj firmi „Mercer“ trenutno je najbolje živjeti u Beču, a najgore u Bagdadu. Među prvih deset gradova na ukupnoj svjetskoj listi gradova koji su najkvalitetniji za život, čak je sedam njih iz Evrope. Na prvom i drugom mjestu su Beč i Cirih, slijede novozelandski Oklend u njemački Minhen. Poslije kanadskog Vankuvera slijede još dva njemačka grada – Diseldorf i Frankfurt. Berlin je na trinaestom mjestu i najbolje je plasiran evropski grad te veličine. Recimo, Pariz je na 37, London na 39, a Moskva na 137. mjestu. Ukratko, austrijski, švajcarski i njemački gradovi su dobro mjesto za život, isto kao i kanadski, australijski i skandinavski.
Od Beča do Bagdada
Svake godine se svjetske metropole rangiraju po kriterijima političkog i ekonomskog razvoja, u koji spadaju politička stabilnost, raširenost kriminala i ostvarenost pravne države. Osim toga socijalno-kulturna mjerila kao što su pristup necenzurisanim informacijama i ograničenja ličnih sloboda igraju važnu ulogu u pozicioniranju gradova na listi. Naravno, zdravstveni, obrazovni i transportni system, kao i mogućnosti rekreacije i odnos prema životnoj okolini spadaju u važne kriterijume poređenja.
Prema svemu ovome, komšiluk Srbije se dijeli na one koji su bolji od Beograda (141) kao, na primjer, Ljubljana (76), Budimpešta (77), Atina (87), Zagreb (98) i Sofija (115) ali i one koji su znatno gore mjesto za život kao Sarajevo (158), Skoplje (159) i Tirana (179).
Beograd – evropski vice-šampion
Međutim, u jednom dijelu spomenute liste Beograd je evropski vice-šampion! Na podlisti firme „Mercer“, kako prenosi njemački list Bild, grad na ušću Save u Dunav je drugi najmanje bezbjedan grad u Evropi, odmah iza Kijeva! Kijev je, naravno, šampion, jer za vratom ima korupciju i rat, nasilne proteste sa žrtvama. Glavni grad Srbije, konstatuje se u izvještaju, nije stjecište kriminalnog nasilja. Ali korupcija i potkupljivost su do te mjere rašireni i štetni da su Beograd gurnuli prema dnu – na vrh liste opasnih gradova. Osim toga, pominju se krađe i vandalizam kao raširena pojava.
Najsiromašnija članica EU, Bugarska, je u svom glavnom gradu Sofiji (3) stjecište neprestanih antivladinih protesta, a Budimpešta (10) je nemirna zbog migrantske krize i socijalne nejednakosti. Bukurešt (4) i Zagreb (5) su visokoplasirani zbog – pogađate – korupcije. Grčki glavni grad, Atinu, je kombinacija protesta zbog duboke ekonomske i socijalne krize i migrantskog talasa katapultirala na osmo mjesto Zapadni gradovi, koji su visokoplasirani kao Rim (12), London (15), Pariz (16) tu su dospjeli i zbog terorističkih napada i zbog ozbiljnih prijetnji napadima koje su objelodanile zapadne tajne službe. Sigurno je da će Brisel u narednoj godini iskočiti na jednu od čelnih pozicija.
Jedino je Barselona svoje petnaesto mjesto časno zaslužila ogromnim porastom krađa, pa katalonsku prijestonicu čak nazivaju „svjetskom prestonicom lopova“.
Ne bi bilo loše da se ljudi i u predizbornoj kampanji sjete vremena kada je Beograd slovio kao „najbezbjedniji evropski grad“. Naime, listu na kojoj je sada Beograd na 141. mestu, uglavnom zbog strukturalne korupcije i svakodnevnog mita, sačinila je nezavisna američka firma koja ima vodeće mjesto u ovoj branši. To znači da svjetski investitori, političari i turisti prvo zavire tamo, pre nego ulože svoj novac i svoje vreme u neke gradove i neke zemlje u kojima su podmazivači, reketaši i vandali prekomerno zastupljeni.
