Vođa flamanskih nacionalista Bart De Wever pokrenuo je raspravu o nezavisnosti Flandrije rekavši da će njegova stranka opet intenzivno raditi na “osamostaljenju” te belgijske pokrajine u kojoj se govori holandski, što potiče bojazan od nove krize s Valoncima koji govore francuski.
Da bi u oktobru 2014. ušao u frankofonsku liberalnu vladu Charlesa Michela, Novi flamanski savez (N-VA) Barta De Wevera pristao je da do 2019. odgodi svoje institucijske zahtjeve.
Ta stranka, koja je na parlamentarnim izborima u maju 2014. osvojila 32,5 posto glasova u Flandriji, u septembru je imala podršku 27,5 posto govornika holandskog jezika, navodi se u anketi dnevnog lista La Libre Belgique.
Istovremeno su pristalice otcjepljenja iz Vlaams Belanga (krajnja desnica) koji su 2014. pali na 5,8 posto, porasli na 9,7 posto.
Belgija više neće postojati
“Poštujemo naše obećanje da ćemo napraviti stanku što se tiče osamostaljenja. No to ne znači da će flamanski pokret biti neaktivan”, dodao je.
Bart De Wever (45), gradonačelnik Antwerpena, povjerio je zastupnicima N-VA, Hendriku Vuyveu i Veerleu Woutersu, zadaću da “okupe snage u stranci i izvan nje kako bi se povela rasprava o sljedećim koracima u osamostaljenju Flandrije” u kojoj živi 60 posto od 11 miliona Belgijanaca.
“Bart De Wever želi gurnuti našu zemlju u još jednu krizu”, upozorili su frankofonske pristalice centra, misleći na formiranje vlade nakon izbora 2010. koje je potrajalo 541 dan.
Posljednjih sedmica čelnici N-VA su zategnuli odnose s Valoncima.
Regionalna ministrica bliska Weveru, Liesbeth Homans, izjavila je 6. januara kako se nada da do 2025. Belgija više neće postojati.
