Iako je broj hadžija, koji su se u bijelim hodočasničkim odijelima (ihram), nakon pet mjeseci, ponovno vratili u Božiji hram u Mekki da započnu obrede ovogodišnjeg hadža, najmanje tri hiljade puta manji nego uobičajeno, to nimalo nije umanjilo ushićenje, radost i nadu mnogobrojnih vjernika širom svijeta, i muslimana i nemuslimana, da će ljudi uskoro pobijediti smrtonosni korona virus, pandemiju u kojoj se do sada zarazilo 17 miliona, a umrlo skoro 700 hiljada ljudi.
Inače, hadž kao jedinstveni obred islama svojim obredima šalje čvrstu poruku mira, ljudske solidarnosti i jednakosti: svi ljudi su pred Bogom jednaki, nema prednosti bijelac nad crncem, muško nad ženskom, bogataš nad siromahom – svi su ljudi braća i potomci zajedničkih roditelja Adama i Eve (Adem i Havva), a samo se razlikuju po čistoti duše i činjenju dobra.
Upravo je simbolika žrtve vezana za dvojicu Adamovih sinova zemljoradnika Kaina i stočara Abela (Kabil i Habil), kada je stariji Kain nasrnuo na Abela, jer je potonjem žrtva bila primljena a njemu odbijena. Rezultat je prvo ubistvo čovjeka na Zemlji, kada je brat nasrnuo na brata i ubio ga.
Žrtva od samog početka, kako to uče sve nebeske objavljene religije, prati ljudsku sudbinu, a najveći primjer spremnosti na žrtvovanje je, po tim tradicijama, iskazao prorok Abraham (poslanik Ibrahim), kada je odlučio radi Boga žrtvovati vlastitog sina.
Nebeska milost prema čovjeku iskazana je tako što mu je Bog, umjesto ljudske žrtve, s neba poslao ovna kojim je sačuvao život svog sina i pokazao ljudima suštinu žrtve: približavanje Bogu i suosjećanje s ljudima. To je suštinsko značenje i poruka Kurban bajrama.
Aristotelovo naučavanje
Upravo tako muslimani doživljavaju svoje kurbane (ar. žrtve približavanja), iskazivanjem odanosti Bogu i suosjećanjem sa siromašnima i onima koji su u potrebi, kojima se meso žrtvene životinje dijeli kako bi osjetili radost blagoslovljenog vremena.
Poput ramazanskog i ovogodišnji Kurban ili Hadžijski bajram muslimani svijeta dočekuju u ograničenjima pandemije korona virusa. Držanje fizičke (ne socijalne ili društvene!) distance je najvidljivija mjera u borbi protiv zaraze, a zapravo je suštinska suprotnost glavnoj poruci kurbana, čiji naziv etimološki znači zbližavanje.
Stoga bi ovo mogla biti glavna lekcija i poruka ovogodišnjeg Kurban bajrama – duhovno i emocionalno približavanje u vremenu fizičkog distanciranja. To što prema preporukama stručnjaka i ljekara moramo držati fizičku distancu ne znači da moramo držati duhovnu i emocionalnu distancu jedni od drugih. Jer, kako nas uče drevne filozofske tradicije, čovjek je biće sposobno da živi u društvu više nego svaka pčela i svaka životinja koja živi u stadu.
„Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno jer je sam sebi dovoljan, nije dio države, te je ili zvijer ili bog“, kako je naučavao Aristotel.
Upravo su društvena narav i život čovjeka najviše pogođeni korona virusom, te će prema mišljenjima psihologa i psihijatra imati ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje ljudi. Otuda je duhovna snaga vjere sigurno još jedan bitan saveznik u borbi protiv pošasti korone, a blagdan Kurban bajrama prilika da fizičku distancu premostimo međusobnom brigom i pažnjom, bez obzira kojoj idejnoj orijentaciji ili vjerozakonu pripadali.
(Ne)odgovorne vjerske zajednice
Blagdan Kurban bajrama – žrtve zbližavanja, koji nastupa sa završetkom hodočašća u Mekki, izvanredna je prilika za preispitivanje o ovim temeljnim životnim pitanjima: Koliko smo bliski ili udaljeni jedni od drugih u vremenu najintenzivnije tehnološke povezanosti? Kako održati istinsku socijalnu ili društvenu blizinu u vrijeme kada je nužno održavanje fizičke distance? Kako pokazati solidarnost sa onima koji su ugroženi, a da ne ugrozimo ni njih ni sebe?
Vjerske zajednice su svaka na svoj način pokazale odnos prema pandemiji korona virusa. Neke konzervativne skupine su se prilično čudno i neodgovorno ponijele prema ovoj opasnosti, a neke su zaista bile na vrhu ovosvjetske odgovornosti i božanskog poslanja.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini od početka pandemije je smjerno pratila savjete struke i preporuke nadležnih institucija, te shodno njima prilagođavala organiziranje vjerskog života. Uz to je, u okvirima svojih skromnih mogućnost, značajno pomogla pogođene zajednice i materijalno i duhovno. Imami su bili i ostali pravi heroji koji su izloženi svakodnevno riziku od zaraze jer predvode kongregacije vjernika u džamijama. Uz to su brinuli o starijim, bolesnim i nemoćnim, često se lično angažirajući da im odnesu lijekove, hranu i zaštitna sredstva.
Pred nastup ovog Kurban bajrama Islamska zajednica je izdala nove preporuke zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a kako bi se zaštitilo javno zdravlje:
„Temeljito čišćenje, dezinfekcija i provjetravanje džamija, mesdžida i drugih objekata u kojima se obavljaju namazi, a posebno za bajram-namaz, te osiguranje dezinfekcionih sredstava za ruke na ulazu u džamije, kao i hlor za dezinfekciju obuće, onemogućavanje korištenja abdesthana, zajedničkih peškira i drugih predmeta i sredstava za zajedničku upotrebu” – sve ove mjere su izrađene uz konsultacije sa zdravstvenim radnicima, epidemiolozima i nadležnim kriznim štabovima.
Red, čistoća i disciplina
Prema instrukciji reisu-l-uleme, bajram-namazu ne smije prisustvovati osoba koja je pozitivna na koronavirus, koja je bila u kontaktu sa osobom koja je pozitivna na koronavirusnu infekciju, osoba koja ima bilo koji simptom respiratorne infekcije (temperatura, kašalj, teško disanje i dr.), koja se nalazi u propisanoj izolaciji, ili pak ima nekoga od ukućana ili lica sa kojima je u redovnom kontaktu a koja je u samoizolaciji.
Također Islamska zajednica je objavila detaljne instrukcije za žrtvovanje kurbana, kako bi se i u ovom segmentu obred žrtvovanja ispunio ispravno i sačuvalo zdravlje ljudi.
Kurban bajram je zapravo svečanost kojom će se proslaviti i ova odgovornost, kao što se s ponosom može proslaviti odgovornost ovogodišnjeg malog broja hadžija i Krajevine Saudijske Arabije koja je ovogodišnji hadž organizirala uz najviše mjere zaštite očuvanja zdravlja ljudi u dosadašnjoj historiji hadža.
To su uvidjeli i svjetski mediji koji su jučer i prekjučer prenosili scene hodočasnika koji se u bijelim ihramima vraćaju u Božiju Kuću u Mekki, najstariji hram monoteizma na Zemlji: Red, čistoća i disciplina!
To je ohrabrujuća nada i nadamo se iskrena molitva Bogu da sve ljude poštedi ove opake pandemije. Ove scene snažno poručuju da ćemo pobijediti koronu virus ako Bog da, slušajući savjete struke i ponašajući se odgovorno, baš onako kako to simboliziraju obredi hadža i žrtve kurbana.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
