U tradiciji bosanskih muslimana ovaj praznik zauzima posebno mjesto. Tradicija obilježavanja Kurban-bajrama sačuvana je u većini bosanskih porodica.
Od jutarnjih sati muški članovi porodica odlaze na sabah-namaz, a nakon toga klanjaju bajram-namaz, dolaze kući, čestitaju i obavljaju bajramske dužnosti, u ovom slučaju klanje kurbana.
Nekada je za Bajram bila rasprostranjena i praksa da se sašije novo odijelo na koje se mjesecima nestrpljivo čekalo.
Najčešći bajramski ručak u Bosni i Hercegovini počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi varivo, sarma, bosanski lonac i slična jela. Slijede pite, pa pečeno meso s povrćem…
Bajramski specijaliteti su begova čorba, bosanski lonac, hadžijski ćevap, različite dolme i sarma. Na stolu su nezaobilazne i različite pite. Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva. Međutim, za Kurban-bajram neizostavno je kurbansko meso.
Ovaj praznik predstavlja i posebnu radost za djecu. Bajram banka ili bajramluk je nešto što se čeka i čemu se raduje.
Običaj je da djeca obilaze stariju rodbinu i komšije i da budu darivani novcem, čokoladom ili bombonama. Nekada su bile popularne “šećerke”. Djeca su nekada roditeljima Bajram čestitali ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćaju djeci ljubljenjem u čelo i darivanjem uz hajr-dovu. Taj običaj se u BiH ponegdje očuvao do danas.
Takav običaj sačuvan je u kući Zeničanke Mevlide Migić. Već više od šest decenija tradicija bajramovanja ostala je ista.
Kako kaže za Anadoliju, slavlje povodom Bajrama u njenoj porodici ima posebnu čar.
Dok su muški članovi porodice u džamiji, ona pripremi bajramska jela i dočekuje ih na vratima.
“Ja sam iz jedne religiozne porodice. U mojoj porodici se jako poštuju vjerski obredi. Kako sam se rodila kurban se kolje”, ispričala je Mevlida za AA.
Govoreći o običajima Bajrama nekada i sada, Mevlida kaže da se današnji bajrami veoma razlikuju od prijašnjih.
Prisjećajući se bajrama u očevoj kući, Mevlida kaže da je njen otac znao sa bajrama kući dovesti musafire na doručak.
Bajramske običaje, od klanjanja bajram-namaza, dolaska iz džamije, bajramskog ručka, darivanja, Mevlida je sačuvala i u kući svoga muža.
“Djeca idu na sabah-namaz, nakon toga bajram-namaz, a ja spremim jelo koje čeka da se oni vrate iz džamije. Međutim, svi mi dolaze sa cvijećem u rukama, ljube ruke…”, ispričala je Mevlida.
Pojašnjava da se rijetko u drugim kućama u komšiluku održava tradicija kao kod nje.
“Tradicija Bajrama se u velikoj mjeri izgubila”, ispričala je Mevlida.
Međutim, ono što je ostalo jeste darivanje ili kako se danas zove bajram banka ili bajramaluk.
“Bajram banka je novina. Kakvo je vrijeme mi se tako prilagođavamo. Darivanja je uvijek bilo za bajrame. Djeca se najviše obraduju parama”, ispričala je Mevlida.
Kako kaže, dijete je bezgrješno i treba ga darivati i bez Bajrama.
Mevlida pojašnjava da se danas izgubila tradicija da kurban kolju članovi porodice koja ga je kupila, jer uglavnom uplaćuju u nekim humanitarnim organizacijama.
“Ja bih uvijek, ukoliko sam u mogućnosti, kupila i podijelila kurban. Nezamislivo je da dođe Kurban-bajram, a da kurban nije zaklan u kući”, ispričala je Mevlida.
S nanom Mevlidom ekipu Anadolije dočekao je i njen devetogodišnji unuk Tarik.
Kako kaže, najdraže mu je kada dođe nani na Bajram.
“Najviše me obraduje kada se svi skupimo, zajedno jedemo i kada mi daju pare. Sve skupim i onda kupim nešto što će mi trebati kasnije”, kazao je Tarik.
Obučen u tradicionalno bosansko odijelo, koje mu je donio amidža sa hadža, Tarik za Kurban-bajram dijeli i kurbane komšijama.
