Ilegalna migracija državljana Kosova u zemljama Evrope, a preko Srbije, sada je već svakodnevna pojava, a razlog je uglavnom loša ekonomska situacija.
Da taj put može biti i koban, potvrdio je slučaj Ali Fetahua, pedesetpetogodišnjeg državljanina Kosova koji je tragično, zbog hladnoće, preminuo u Mađarskoj prilikom ilegalnog putovanja za Nemačku.
Predsjednica Kosova, Atifete Jahjaga, je prilikom posjete porodice Fetahu u selu kod Uroševca kazala da kosovske institucije trebaju uraditi sve kako bi se sprečila ilegalna migracija građana koji postaju plijen onih koji zarađuju na njihovoj nesreći.
Ministar za evropske integracije, Bekim Çollaku u izjavi za RSE kaže da je Vlada Kosova veoma zabrinuta zbog povećanog trenda odlaska građana, te naglasio da zemlje EU više ne daju azil državljanima Kosova.
“Posmatrajući najnovije trendove Vlada sigurno treba da razmotri i reformuliše svoje strategije kako bi bili efikasniji u sprečavanju ove pojave koja se veže i sa procesom vizne liberalizacije. Jedini i najbolji način je da se svi građani Kosova ubjede da niko od njih nema pravo da ilegalno putuje u zemlje EU ili u ostale zemlje. Sloboda kretanja podrazumijeva poštovanje pravila i procedura, tako da svi oni koji ne djeluju u skladu sa zakonom su kršioci zakona“, kazao je on.
Sefedin Kuci iz odjeljenja za migraciju MUP-a Kosova kaže da je Ministarstvo tokom 2013. izradilo strategiju o migraciji i da se ona sprovodi. Do sada je i Policija Kosova poduzela različite akcije sa zemljama Evrope, a prilikom kojih je uništeno nekoliko kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem migranata i trafikinga ljudi. Rad na tome i dalje traje, dodao je on.
Rukovodioci domaćih ali i međunarodnih institucija neprestano apeluju na građane Kosova da se ne odlučuju na takav put, put ilegalne migracije koji sa sobom nosi mnoge posljedice.
Ibrahim Rexhepi, rukovodilac Centra za strateška i socijalna istraživanja, međutim kaže da u ovakvim okolnostima, najmanje su potrebni apeli i prazne riječi, zato što to ne vraća nadu ljudima za bolju perspektivu.
On navodi da je potrebno konkretno djelovanje koje inače neće dati brze rezultate kada se radi o ekonomskom i socijalnom razvoju, ali će građani shvatiti da Vlada zna da radi i da se trudi da pruži mogućnosti za bolji život na Kosovu. Za rezultate je potrebno najmanje godinu dana, dodaje on.
„Ti koji se odlučuju na takav put nisu ni malo krivi. Među njima su ljudi koji možda i imaju dobre uslove i koji su napustili posao, a kako bi neku bolju perspektivu potražili u zemljama Evrope. Problem je u tome što ljudi na Kosovu gube nadu u budućnost i razumljivo je što trče ka zemljama Evrope uz sve rizike koji takav put prate. To pitanje treba da tretiraju institucije koje građanima moraju da vrate nadu u Kosovo“, kazao je on za RSE.
Rexhepi podsjeća da je nezaposlenost u konstantnom porastu na Kosovu, kao i siromaštvo, a zbog niskih plata, čak i oni koji rade socijalno su ugroženi.
„Veoma je razumljivo da ljudi traže bolje uslove za život“, zaključio je on.
Sociolog Ismail Hasani u izjavi za RSE kaže da je neophodno da kosovske institucije poduzmu represivne mjere protiv “transport mafije“ koje svojim kriminalnim delima teraju ljude na nepoznat put uz ogrommnu finansijsku kompezaciju.
„Ne zna se gdje taj put može da vodi. Zapravo, može da odvede i u grob, u posljednjem slučaju. Institucije moraju ozbiljno da se bave ovim fantomskim agencijama koje, nažalost, zloupotrebljavaju tešku ekonomsku situaciju. U smislu slobode kretanja, građanima se ne može spriječiti putovanje, ali putovanja preko ilegalnih puteva pod nepoznatim okolnostima su rizik za svakog čovjeka“, kazao je Hasani.
On dodaje da se ne može reći da postoji nedostatak saradnje kosovskih i srpskih vlasti u borbi protiv ilegalne migracije, već postoji jako dobra koordinacija između kriminalnih grupa na Kosovu i u Srbiji.
„Srpska i kosovska transport mafija koordinišu svoja djelovanja, a žrtve toga su građani koji se upute na taj nepoznat put“, kaže Hasani.
