Azem Vllasi, poznati kosovski političar i advokat, veliki borac za nezavisnost Kosova i aktuelni savjetnik vlade premijera Hashima Thaçija za vanjske poslove, kazao je u intervjuu za agenciju Anadolija (AA) poslije neuspješne osme runde pregovora između Prištine i Beograda o normalizaciji odnosa, da Srbija mora početi da mijenja svoje stavove.
Ili će, kako je rekao, Srbija promijeniti stav u pogledu svojih nerealnih zahtjeva o sjeveru Kosova ili će stvari ostati kao što su bile.
‘Može situacija da do daljnjeg ostane ovakva, ali to će imati posljedice za Srbiju i za Srbe na sjeveru Kosova. Njih upravo Srbija drži u neizvjesnosti i u lažnim nadama da će se brinuti o njima. U drugim dijelovima Kosova Srbi su našli svoje mjesto pod suncem. Nama se ne žuri, a posebno ne želimo da dođe do rješenja na našu štetu. Srbiji se jako žuri na njenom evropskom putu. Prema tome, strana koja treba da promjeni svoje stavove jest Srbija, a ne Kosovo’, ocijenio je u razgovoru za agenciju Anadolija Azem Vllasi.
Ističe kako u Srbiji nikako da shvate da je Kosovo država, već misle da mogu nastaviti s podcjenjivanjem.
‘Treba u Srbiji da shvate da nijedna vlast u Srbiji ne može da se miješa u unutrašnja pitanja Kosova pa ni na sjeveru gdje imamo tri male općine sa srpskom većinom’, poručio je.
Dodaje kako je stvorena potpuno nerealna i iracionalna atmosfera kako će se u Bruxellesu 2. aprila dogoditi veliki i značajan, historijski događaj.
‘Jučer je trebalo da se postigne neka saglansost između kosovske i srpske strane o zajednici općina sa srpskom većinom na Kosovu. Stvar je zapela oko ključnog pitanja. Kosovska strana, naravno, insistira na poštovanju unutrašnje strukture i Ustava Kosova. To znači da zajednica općina sa srpskom većinom može da bude posebna zajednica, ali s nekim nadležnostima za međusobnu saradnju u raznim oblastima života od zajedničkog interesa. A ne da ta zajednica ima neka ovlaštenja da donosi odluke, pravne akte, niti da ima neke izvrše funkcije, to jeste da se konstituira kao poseban, treći nivo vlasti. Sa srpske strane insistiraju upravo na tome da to bude kao neka posebna zajednica s ovlaštenjima’, objašnjava Vllasi ono što je neprihvatljivo za Kosovo.
Republika Srpska na mala vrata
Dodaje kako nikada neće biti prihvaćeno da se na sjever Kosova prenesu i neke ključne državne ingerencije kao što su policija i sudstvo.
‘To znači izvlačenje iz unutrašnjeg poretka Kosova. To je neprihvatljivo! Na mala vrata iz Srbije hoće da se provuče klica nečeg što je Republika Srpska u Bosni. To bi potpuno učinilo nefunkcionalnom državu Kosovo. To apsolutno na Kosovu niko, ni ovaj premijer, niti neki drugi, nema ovlaštenja i pravo da prihvati. Na srpskoj strani namjerno su nametnuta neprihvatljiva pitanja jer u Srbiji imaju problem da se za Kosovo opravdaju pred sopstvenom javnošću. Grčevito im se žuri da se nešto smandrlja kao neki dogovor, a da bi Srbija dobila datuma pristupnih pregovora sa Evropskom unijom (EU) jer to podrazumijeva pristupanje pristupnim fondovima. Srbija treba novca! Srbija nije stvarno zainteresirana za normalizaciju i regulaciju odnosa sa Kosovom kao državom. To je suština stvari’, smatra Vllasi.
Na pitanje kako bi se dijalog mogao odvijati u budućnosti, te postoji li mogućnost da se u cijeli problem direktnije uplete i američka administracija, odgovorio je da se, ko god da se uključi u dijalog, kosovska pozicija neće promijeniti.
‘Iz Amerike, Brisela, važnijih članica EU, kao što su Njemačka i druge države, imamo podršku da se one takozvane paralelne, dakle nelegalne institucije na sjeveru Kosova, a koje podržava Srbija, ukinu, da se prošire ustavne nadležnosti Kosova i na taj dio i da se uspostave neke forme saradnje i organiziranja. Može to da se zove zajednica općina sa srpskom većinom. Ali, kao oblik saradnje i interesnih povezivanja, a ne sa zakonodavnim i izvršnim ovlaštenjima’, rekao je Vllasi.
Napeta i konfuzna situacija
Upozorio je kako je situacija na sjeveru Kosova prilično napeta i konfuzna.
‘Mogu da se iz toga izrode ekscesi i nemiri. Sve bi to bilo na štetu Srba tamo i Srbije. Konačno, Srbija mora da demonstrira pred međunarodnom zajednicom i EU jasnu spremnost da promijeni svoju staru strategiju o zaštitit srpskih interesa po vertikali. Dakle, gdje god Srbi žive, Beograd treba da brine o njihovoj zaštiti. Upravom pod tom strategijom o zaštiti interesa Srba, gdje god da žive, krenuli su ratovi i tragedije u vrijeme Slobodana Miloševića. Kasnije vlasti pokazuju da su pragmatičnije radi svojih interesa i evropske perspektive, ali, u suštini, ne mijenjaju tu politiku koja stalno generira probleme Srbije sa susjedima i pogotovo na Kosovu’, zaključio je Vllasi.
