Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga je u razgovorou za Anadoliju kazala da su odnosi Kosova i Srbije danas jako unaprijeđeni u odnosu na vrijeme od prije četiri godine, kada je ona stupila na tu dužnost.
Jahjaga smatra da je napredak posebno vidljiv ako se ima u vidu teška prošlost sa velikim posljedicama po sve građane Kosova, ali i širom regije Zapadnog Balkana.
Ocijenila je da će otpočinjanje dijaloga između Kosova i Srbije posredstvom Evropske unije i uz snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država doprinijeti procesu evropskih integracija, jer je jedan od osnovnih uslova EU da sve zemlje moraju riješiti međusobna neriješena pitanja.
“Imamo još posla na daljoj normalizaciji tih odnosa i ja snažno vjerujem da će ovaj proces i dalja normalizacija odnosa između naših dviju zemalja biti krunisana priznanjem Kosova od strane Srbije”, smatra Jahjaga.
Relaksacija odnosa
Ona je uvjerena da će kraj ovog procesa biti pozitivan za sve. Svoj doprinos relaksaciji odnosa Kosovo daje, dodala je ona, kroz integraciju Srba u društveni i institucionalni život, kako na lokalnom tako i na centralnom nivou, gdje oni zauzimaju pozicije zamjenika premijera, ministara i zamjenika ministara.
Ipak, predsjednica Kosova ne krije činjenicu da zaostaje integracija Srba u četiri opštine na sjeveru Kosova, gdje je srpska zajednica i dalje talac dnevne politike Srbije.
“Što prije Srbija ukloni svoj uticaj na srpsku zajednicu u tom dijelu Republike Kosovo, to će doprinijeti njihovoj daljoj integraciji u institucionalni i društveni život, zato što je njihova budućnost na Kosovu i putem Kosova u evropskim integracijama”, kazala je Jahjaga.
Ona je, također, bez želje da vrši poređenje, pozvala Srbiju da uzme u obzir i ustavom zagarantovana prava svih zajednica, ne samo Albanaca nego i Mađara, Rumuna, Hrvata i svih drugih koji žive na teritoriji Srbije.
Kada je riječ o odnosima sa drugim zemljama regije, koje su nekada bile u zajedničkoj državi Jugoslaviji, predsjednica Kosova je kazala da Kosovo ima uspostavljene odnose sa gotovo svim zemljama, osim sa Bosnom i Hercegovinom, koja ne priznaje Kosovo.
To izaziva velike probleme u kretanju građana Kosova, a najviše bošnjačkoj zajednici.
Na pitanje kako se može takva situacija prevazići, predsjednica Jahjaga je kazala kako je potrebno da Bosna i Hercegovina što prije prizna Kosovo.
Jahjaga je istakla da je bošnjačka zajednica dobro integrisana u kosovsko društvo i da je prisutna u svim nivoima vlasti.
Matična država
Međutim, to što BiH nije priznala Kosovo predstavlja veliku prepreku za istinsku komunikaciju sa bošnjačkom zajednicom koja živi na Kosovu, kao i njihovom kretanju ka matičnoj državi.
Kosovo je prošlo kroz tri važne faze – iz diktature je prešlo u demokratiju, iz rata u mir i iz kontrolisane ekonomije na slobodno tržište, naglasila je ona.
Cilj svih tih faza je bio, kako je kazala, stvaranje jasne perspektive za državu Kosovo, posebno nakon proglašenja nezavisnosti.
Predsjednica Kosova smatra da transformacija Bezbjedonosnih snaga Kosova u oružane snage ne može biti izglasana ako se ima u vidu neslaganje zastupnika “Srpske liste”.
Ona smatra da je obaveza Vlade i sastava Skupštine da se to pitanje riješi.
“To je kontinuirani proces, koji proizlazi iz sagledavanja bezbjednosnog sektora urađenog prije godinu i po dana i preporuka o daljoj transformaciji BSK-a”, istakla je ona.
“Budućnost BSK-a je u učlanjenju u NATO i cijeli taj proces je blisko koordinisan i harmonizovan unutar domaćih institucija i naših međunarodnih partnera. Bezbjednosne snage Kosova su odraz sastava građana Kosova, multietničke, profesionalne, osposobljene i pripremljene snage, obrazovane po visokim evropskim i međunarodnim standardima”, kazala je Jahjaga.
Prijatelj Kosova
Ona je, također, rekla da su odnosi između Kosova i Turske izuzetno dobri i prijateljski, a Tursku je ocijenila kao zemlju koja je je uvijek bila prijatelj Kosova i Kosovara.
“Bila je uvijek snažna podrška svim demokratskim procesima u našoj zemlji, snažna podrška svim procesima izgradnje države i bila je, također, snažan lobista za priznanje nezavisnosti Kosova od drugih država”, kazala je Jahjaga.
Turske kompanije su u poslijeratnom periodu na Kosovu mnogo investirale, a najveće investicije su bile pri izgradnji novog terminala na prištinskom Međunarodnom aerodromu Adem Jashari, privatizaciji mreže za distribuciju električne enrgije – KEDS, kao i investicije u bankarski sistem.
