Arsim Tarik Saliji: Bošnjaci u nezavisnom Kosovu

Formirana je međunarodna posmatračka grupa za Kosovo od 15 zemalja, a misija ispred Evropska Unije (EULEX

Godine 2009. izglasan je i novi ustav Republike Kosova. Ustav Kosova se većim dijelom zasniva na ‘Sveobuhvatnom prijedlogu za rješenje statusa Kosova’ (Ahtisarijev Okvir)  i predstavlja osnovu šireg zakonodavnog okvira koji ima za cilj zaštitu prava manjina i manjinskih grupa. Ove manjinske grupe čine zajednice Srba, Bošnjaka, Turaka, Roma, Aškalija, Egipćana, Goranaca, i druge zajednice gdje se manjine često navode kao ‘Zajednice’.

Popis stanovništva 2011. godine

Popis stanovništva na Kosovu održan je od 1. do 15. aprila 2011. godine, na kojoj su se i Bošnjaci Kosova izjasnili o svojoj nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti. U toku priprema za popise mnoge nevladine organizacije su organizovale kampanje, tribine, okrugle stolove, gostovanja u radio i televizijskim emisijama, kao i informisanje i animiranje stanovništva putem web portala i propagandnih materijala. Glavni cilj priprema za popise je podizanje svijesti o važnosti i odazivu na popis stanovništva, promovisanje i afirmisanje prava na slobodno i demokratsko izjašnjavanje o svojoj naciji, vjeri i jeziku, kao i pripremanje vlastite nacije na popis kao pravo na očuvanje identiteta.

Aktivisti bošnjačkih nevladinih organizacija na Kosovu su realizovali više projekata  u okviru kampanje za što veći odziv, pravilno popisivanje i značaju odziva na popis predstavnika manjinskih zajednica, posebno bošnjačka zajednica.  Najaktivnije NVO koje su učestvovale na animiranju bošnjačkih zajednica su NVO Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Kosova (VKBIK),

Potrebno je napomenuti i značaj popisa za sve manjinske zajednice zbog direktnog uticaja donošenje budžeta Vlade Kosova iz kojeg se izdvaja za nacionalne manjine, na broj zajedničkih mjesta u općinskoj Skupštini, mjesto dogradonačelnika, osnivanje općine na određenoj teritoriji, formiranje nastave na manjinskom jeziku, itd. Mnogi važeći zakoni Republike Kosovo, a i sam Ustav, imaju određene članove koji su vezani za broj pripadnika manjinskih zajednica. Jedan od tih zakona je i Zakon o lokalnoj samoupravi koji navodi da općina koja nema više od 10% stanovništva manjinskih zajednica nema pravo na mjesto zamjenika općine, zamjenika gradonačelnika kao i pitanje predstavnika u općini. Još se u zakonu navodi, da ukoliko jedno odjeljenje nema više od 10 do 14 učenika ne može se formirati nastava na jezicima manjinskih zajednica, što znači da se u nekim područjima dovodi u pitanje opstanak nastave na bosanskom jeziku. U Ustavu Kosova također se navodi da zajednica koja traži osnivanje općine na određenoj teritoriji ukoliko nema više od 70% stanovnika te zajednice ne može dobiti općinu. Trenutno se bošnjački predstavnici u Parlamentu Kosova zalažu za osnivanje općine Rečane kod Prizrena i općine Vitomirica kod Peći gdje preko 90% lokalnog stanovništva čine Bošnjaci.

Prema  rezultatima zadnjeg popisa stanovništva održanom u aprilu 2011. godine, koje je objavio Zavod za statistiku, Kosovo ima ukupno 1.739.825 stanovnika. Broj stanovnika koji žive u Prištini je 198.214, a općina Prizren ima oko 177.000 hiljada stanovnika.  Bošnjačka zajednica na Kosovu je treća nacionalna zajednica po brojnosti u Republici Kosovo.

Najveća koncentracija Bošnjaka na Kosovu je u općini Prizren (grad Prizren, Župa i Podgor). Prema podacima popisa iz aprila 2011. godine u općini Prizren ima oko 16.896. Bošnjaka. Po brojnosti u su drugi sa 9,5% od ukupnog sastava stanovništva općine Prizren. Oko 146.000 stanovnika općine Prizren su Albanci ili 82%, 4,7% Turci, 2% iz zajednice Roma, 150 Srba i oko 1% ostalih. Na području Gore (općina Dragaš), koja graniči sa općinom Prizren živi još 11.100 stanovnika, od kojih se 7.000 izjasnilo kao pripadnici goranske nacije, a 4.100 kao bošnjačke nacije.

Pored općine Prizren i općine Dragaš, u kojima živi oko 21.500 Bošnjaka, u pećkom regionu živi oko 3.786 Bošnjaka. U regionu Istok živi oko 1.142 Bošnjaka. U Mitrovici živi oko 416 Bošnjaka. Najveća koncentracija Bošnjaka u sjevernom dijelu Mitrovice se nalazi u naselju ,Bošnjačka mahala’. U Prištini živi oko 400, a u Gnjilanu oko 120 Bošnjaka. Neznatan broj Bošnjaka živi i po skoro svim kosovskim gradovima.

Na prethodnom važećem popisu stanovništva na Kosovu održanom 1981. na Kosovu je živjelo 1.584.440 stanovnika. Od toga Bošnjaka (tadašnjih Muslimana) 38.562. U narednom popisu 1991. godine prema procjenama Statističkog Zavoda SFRJ na Kosovu je živjelo oko 1.955.000 stanovnika, od toga 57.408 Bošnjaka (Muslimana).

Prema podacima popisa stanovništva iz aprila 2011. godine, broj Bošnjaka koji živi na Kosovu je oko 28.000 što je znatno manji podatak nego što se pretpostavljalo prije popisa. Prvi razlog je podjela bošnjačkog identiteta još od perioda Miloševićeve vlasti, od prve polovine devedesetih godina pa nadalje, kada su Muslimani u Gori podijeljeni na Bošnjake i Gorance. Drugi razlog za smanjenje broja Bošnjaka na Kosovu je iseljavanje velikog dijela Bošnjaka početkom sukoba 1998. godine i nakon rata, tako da je ostavilo neka mjesta bez Bošnjaka. Vrijedno je napomenuti da više od polovine bošnjačke populacije u nekom mjestima nakon rata iz 1999. godine iselilo u zemlje Zapada, Srbije, BiH itd. najprije iz sigurnosnih, a kasnije i ekonomskih razloga. Tako, na primjer, u gradovima Prištini, Mitrovici, pećkoj i istočkoj regiji se ogroman broj bošnjačkog stanovništva iselilo. Naime, u Prištini prije kosovskog rata je živjelo šest hiljada Bošnjaka, dok ih sada ima oko 400.

Fussnote:

1. EULEX – European Union Rule of Law Mission in Kosovo.
2. Plan Martija Ahtisarija za Kosovo, 2007. godina, , (pristupljeno 02. 02. 2011.)
3. Kosovari polažu velike nade u međunarodnu zajednicu da će pomoći proces izgradnje demokratskog društva i pravne države, kao i nužna investiranja u ekonomski razvoj. Sve sa ciljem otvaranja perspektiva za sve, dakle i većinske Albance, ali i manjinske – Bošnjake, Turke i Rome i, naravno, i za kosovske Srbe, koji će morati vremenom prihvatiti integraciju u kosovsko društvo po modelu Plana Martija Ahtisarija. Naime, plan Ahtisarija stavlja pored albanskog i srpski kao službeni jezik na Kosovu, te se srpskoj populaciji daju sva prava: i jezička i obrazovna (po srbijanskom planu i programu i udžbenicima), kao i sve slobode i mnogobrojne veze sa Srbijom, decentalizacija njihovih sadašnjih i još predviđenih novih općina, zaštita crkvene i kulturne baštine itd.
4. Ustav Republike Kosovo, 7. april 2008., , (pristupljeno 18. 12. 2011.)
5. Radio Televizija Kosovo (RTK) na bosanskom jeziku sa glavnom urednicom Nadirom Avdić-Vllasi je imala posebne emisije posvećene popisu.
6. NVO Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Kosova (VKBIK) u okviru projekta „Uključi se i ti” su organizovali debate i tribine u svim većim mjestima gdje žive Bošnjaci. Pored javnih tribina NVO VKBIK je direktno radila sa građanima bošnjačke zajednice u skoro svim selima prizrenske Župe te u pećkoj regiji.  „Uključi se i ti”,  Alem, br. 184. 2011, str. 14.
7. Forum Bošnjaka Kosova (FBK) je uputio Bošnjacima Kosova poziv da se svi građani odazovu popisu stanovnistva i da se izjasne po nacionalnosti kao Bošnjaci, jezik bosanski, a vjera islam. ,,Prva prilika za više od stotinu godina”,  Alem, br. 184. 2011, str. 10.
8. NVO Relax u saradnji sa web portalom info-ks.net realizirao je projekt pod nazivom Kosovo moj dom.  ,,Kosovo – moj dom“,  Alem, br. 184. 2011, str. 13.
9. NVO Equality je realizovala projekt. ,,Podizanje nivoa svijesti kod žena i djevojaka Bošnjakinja u regionu Župe i Gore o popisu 2011”. Alem, br. 184. 2011, str. 13.
10. NVO Omladinska Organizacija Kruševo je realizovala projekt „Ja hoću popis“ na području Dragaša i Gore. „Ja hoću popis“,  Alem, br. 184. 2011, str. 12.
11. Projekat Gora Opolje Sredska, ,, GOS“ Srpska akademija nauke i umjetnosti (SANU), Knjiga II, Beograd, 1995,  str. 46.
12. ,  (pristupljeno 28. 09. 2012.).
13.   (pristupljeno 28. 09. 2012.)
14. Popis stanovništva iz 1991. godine je bojkotovan od strane Albanaca i jednog dijela Bošnjaka na Kosovu tako da se popisi iz 1991. godine na Kosovu smatraju nevažeći.
15. Ćerim Bajrami, ,,Bošnjaci uoči popisa stanovništva u Republici Kosovo’’, 21. mart 2011., , (pristupljeno 18. 07. 2011.)