Otporna je na zimu i mraz, pa tako preživljava na temperaturama i do -47 stupnjeva Celzija, zbog čega nosi naziv sibirska borovnica.
Zbog svoje otpornosti, aronija danas raste i u hladnijim zemljama poput Finske, Švedske i Rusije.
Potječe iz Sjeverne Amerike, odakle je došla u Europu.
Sjevernoamerički domoroci koristili su aroniju kao hranu i lijek.
U Europi je prvenstveno bilo zapažena zbog ljepote cvijeta.
U mnogim dijelovima svijeta ovo voće zbog svojih ljekovitih svojstava svrstava se u ljekovito bilje.
Nakon eksplozije u Černobilu, korištena je za ublažavanje posljedica radijacije.
Prema ORAC i TEAC standardima, aronija ima najveće antioksidativno djelovanje među svim bobičastim i orašastim voćem.
Ljekovito djelovanje aronije
Aronija je bogata antioksidansima, flavonoidima, mineralima u tragovima, folnom kiselinom i vitaminima B, C i E.
Zbog visokog udjela antioksidanata i vitamina C i E, aronija djeluje antivirusno, antibakterijski i antiupalno.
Aronija je bogata antioksidantom antocijanom koji jača imunitet, smanjuje rizik od raka i usporava starenje.
Aronija blagotvorno djeluje na rad želuca. Stimulira rad štitnjače, pa se posebno preporučuje osobama s hipotireozom.
Aronija sprečava nastanak kardiovaskularnih bolesti. Ovo voće snižava visoki tlak i kolesterol te potiče proizvodnju dobrog kolesterola.
Aronija stimulira rad jetre, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura.
Blagotvorno djeluje i na naš probavni sustav – smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljev.
Aronija je korisna i kod upale mokraćnog sustava.
Ovo voće možemo pronaći u mnogim proizvodima za mršavljenje, jer pomaže u održavanju idealne tjelesne težine.
Istraživanja ruskih znanstvenika su pokazala da aronija pospješuje izlučivanje teških metala kao i nekih radioaktivnih tvari iz organizma.
Dobrobiti aronije:
– odličan je izvor antioksidanata
– sprečava bolesti srca i krvnih žila
– regulira krvni tlak
– štiti zdravlje urinarnog sustava
– ima antiupalna svojstva
– stimulira rad štitnjače
– poboljšava pamćenje i koncentraciju
– regulira razinu šećera u krvi
– jača imunitet
– povoljno djeluje na probavni sustav
– štiti od virusa i bakterija
– pospješuje izlučivanje teških metala iz organizma
Uzgoj aronije
Aronija je otporna na hladnoću, zbog toga bez problema uspijeva u našim krajevima.
U kontinentalnoj Hrvatskoj aronija cvate krajem travnja, plodovi dozrijevaju u kolovozu ili rujnu.
Plodovi ostaju na biljci – ne opadaju i ne kvare se. Zato se branje plodova može produžiti i na dva mjeseca.
Aronija je otporna na štetočine i ne zahtjeva upotrebu pesticida. Zbog toga se smatra 100% ekološkom biljkom. Uspijeva na svim vrstama tla, jedino ne podnosi sušu.
Sadnicu aronije možete kupiti u većini poljoprivrednih apoteka.
Plodove aronije najbolje je konzumirati u sirovom obliku, jer kuhanjem se gubi dio njezinih ljekovitih svojstava.
Plodove aronije možete koristiti i za proizvodnju džemova i marmelada, možete ju konzumirati i u obliku soka, čaja i kompota. Bobice aronije možete osušiti da bi ih mogli koristiti i u zimi.
Salata od aronije i špinata
Evo jednog odličnog, a zdravog recepta s aronijom.
Sastojci:
– 2 žlice jabučnog octa
– 1 avokado
– 125 ml nasjeckanog krastavca
– 125 ml bobica aronije
– 2 žlice soka od jabuke
– 2 čajne žličice aronije
– 1 čajna žličica soli
– 1/8 čajne žličice meda
– 1 češanj češnjaka
– 125 ml maslinovog ulja
– 1 svežanj listova špinata
– 125 ml usitnjenih mrkvi
Priprema:
U mikser dodajte ocat, sok od jabuke, bobice aronije, med, sol i češnjak i dobro izmiksajte. Na kraju dodajte i maslinovo ulje te lagano promiješajte.
Tako pripremljen dresing prelijte preko listova špinata, mrkve, avokada, krastavca i 2 čajne žličice bobica aronije.
