Naučnici će se okrenuti istraživanju okeanskih brazda kako bi pokušali razviti novu vrstu antibiotika.
Istraživači Univerziteta u Aberdeenu zaputili su se u potragu za neotkrivenim tvarima iz okeanskih dubina kako bi pronašli podlogu za razvijanje novih antibiotika. Pokušat će uzgojiti bakterije i gljivice iz prikupljenih sedimenata iz okeanskih brazdi, za što im je odobreno više od devet miliona eura.
Razlog zbog kojeg će stručnjaci posegnuti na morsko dno je da se u brazdama na dubinama od desetak kilometara, u izrazito neprijateljskim uvjetima, razvio život jedinstven za svaku pojedinu brazdu. Do sada je vrlo malo uzoraka prikupljeno s dna okeanskih brazda i naučnici su uvjereni u veliki potencijal za otkrivanje antibiotika zbog tih ekstremnih uvjeta koji u tom području vladaju.
Stručnjaci upozoravaju da je na svijetu sve manje učinkovitih antibiotika zbog njihova čestog korištenja koje je dovelo do porasta rezistencije uzročnika bolesti. Antibiotici su lijekovi koji uništavaju bakterije ili zaustavljaju njihovo razmnožavanje. Uništavanjem ili usporavanjem razmnožavanja antibiotici potiču imunološki sistem organizma na odbranu od infekcije. No, nažalost antibiotici ponekad nisu dovoljno snažni te se bakterije nastavljaju množiti, što može dovesti do opasnih posljedica. S druge strane, bakterije se brzo navikavaju na antibiotike kojima su izložene i mobiliziraju mehanizme rezistencije. To znači da antibiotici više neće djelovati.
Kako nije registriran niti jedan potpuno novi antibiotik u posljednjih devet godina, naučnici upozoravaju da bi se svijet mogao vratiti u predantibiotsku eru za desetljeće ili dva, u kojoj će infekcije koje se danas uspješno liječe biti smrtonosne jer će njihovi uzročnici biti otporni na sve antibiotike.
Naučnici očekuju da će rad na sedimentima prikupljenima iz brazda trajati oko 18 mjeseci i ako se pronađu novi antibiotici oni će biti u prometu unutar desetak godina. Počet će s brazdama uz obale Čilea, Perua, Novog Zelanda, Norveške i Antarktike.
