Turska ne odustaje od zahtjeva da Kosovo izruči turskog državljanina, Ugura Toksoja, uhapšenog na Kosovu na zahtjev vlasti iz Ankare, zbog sumnje da je bio član terorističke naoružane organizacije FETO. Kosovski sud će o tome odlučivati narednih nedjelja.
Toksoj se nalazi u 40-dnevnom pritvoru a za njim se tragalo na osnovu zahtjeva o ekstradiciji Ministarstva pravde Republike Turske od 16. i 19. oktobra 2017. i Krivičnog suda koji je izdao nalog za hapšenje. Protiv osumnjičenog se vodi krivična istraga u Turskoj zbog navodnog učešća u oružanoj organizaciji. Odluka Osnovnog suda u Prištini je donijeta kako Toksoj ne bi napustio zemlju ili kako ne bi bio nedostupan pravosudnim organima.
Turska ambasadorka na Kosovu, Kivilidjim Kilić, je na konferenciji za novinare u srijedu popodne izrazila uvjerenje da će kosovsko pravosuđe odlučiti ispravno u vezi ovog slučaja, navodeći da će se Toksoj suočiti sa suđenjem u Turskoj. Ambasadorka se obratila samo turskim medijima na Kosovu – agenciji Anadolija, turskoj redakciji kosovskog javnog servisa i još jednom turskom mediju.
Ugur Toksoj već 10 godina živi sa porodicom na Kosovu, i radi kao koordinator u obrazovanoj fondaciji “Atmosfera”, u ogranku u Prizrenu, koja pruža kulturno-obrazovane usluge mladima u zemlji. Zadnje tri godine nije posjetio Tursku. Toksojev advokat tvrdi da ne postoje nikakvi dokazi da je on bio povezan sa pokretom turskog religijskog vođe Fetulaha Gulena – Hizmet, koga su turske vlasti optužili da stoji iza pokušaja puča 2016. godine. Turska vlada je optužila Gulena za prošlogodišnji neuspjeli puč, dok njegov pokret smatra terorističkim, pod nazivom FETO – Teroristička organizacija Fetulah.
U fondaciji navode da nemaju nikakve veze sa Gulenovim pokretom, ali dodaju da su organizovali promociju njegovih knjiga. Kosovski savijet za ljudska prava navodi da je ovo politički motiviran slučaj.
Toksojev advokat, Adem Vokši, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se u zapisima tužilaštva navodi da je Toksoj finansijski potpomagao Gulenovu organizaciju sa sjedištem u Sjedinjenim državama, a koja je navodno izvršila pokušaj puča 2016.
“Navodno, udruženja koje rade na Kosovu i širom sveta finansiraju Gulenov pokret. Na osnovu izjave mog klijenta, fondacija ‘Atmosfera’ uredno, na osnovu kosovskih zakona, djeluje na Kosovu, pod kontrolom je Ministarstva obrazovanja i Ministarstva finansija. Tako da, nikakav njegov ili novac ove fondacije nije usmjeren Gulenovoj organizaciji, za šta se inače tereti. Turska nije pružila nikakve dokaze da je Ugur krivac za to“, kaže Vokši.
Fatri Neža iz fondacije “Atmosfera” kaže da je Toksoj radio kao koordinator fondacije u Prizrenu već 10 godina, i da u zadnje tri godine nije putovao u Tursku, te da ima urednu dozvolu boravka na Kosovu. Tvrdi da je slučaj politički motivisan.
„Nije tačno da je bio uključen u Gulenovu organizaciju. Ovdje se radi o ideološkom, političkom pitanju. U vrijeme pokušaja puča bio je na Kosovu. Radi se o političkom pitanju, i mišljenju Turske da on pripada Gulenovom pokretu“, naglašava Neža za RSE.
Neža dodaje da fondacija podržava obrazovane i kulturne aktivnosti na Kosovu, i da aktivno sarađuje sa kosovskim institucijama. Finansira se od domaćih donatora i od uplate korisnika njihovih usluga. Neža kaže da sve dok Turska „osobe koje rade u fondaciji smatra teroristima, vjerovatno onda i samu fondaciju smatraju terorističkom“.
Advokat dodaje da, ukoliko se se zakon sprovede, do njegovog izručenja ne bi trebalo da dođe.
“Čak i da se utvrdi da je kriv, sporazum o ekstradiciji između Kosova i Turske, član 3, predviđa da niko ne može da se isporuči Turskoj ili Kosovu zbog političkih ubjeđenja. Drugo, do ekstradicije ne može da dođe ukoliko ne postoje garancije da će suđenje biti pravedno i da ta osoba neće biti predmet torture ili ljudskog gonjenja, a što se svakodnevno dešava u Turskoj“, navodi Vokši.
U predstojećem periodu, Sud još jednom mora da razmotri zahtjev i dokaze, kako bi se utvrdilo da li će doći do ekstradicije, ili će zahtev biti odbijen zbog nedostatka dokaza. Posljednju riječ o tome daj ministar pravde.
Iz kosovskog Saveza za zaštitu ljudskih prava navode da kosovske vlasti treba da odbiju zahtjev turskih organa da se ubrzanom procedurom Toksoj izruči Turskoj, jer osim kršenja ljudskih prava, ne bi imao ni fer suđenje.
“Izručenje jedne uhapšene osobe državi koja to zahtjeva jeste međunarodna obaveza, ali, kada se ocjeni da ta osoba može da prođe kroz brutalni tretman i da se nad njim može upotrebiti fizička i psihička tortura, i da mu se tako ugrozi život, onda do ekstradicije ne treba da dođe. U suprotnom, Kosovo će se identifikovati kao zemlja koja doprinosi kršenju ljudskih prava putem ekstradicije“, navodi se u reakciji Saveta. Dodaje da Kosovo ne treba da se podvrgne diktaturi, uslovljavanju ili ucenama.
Turska ambasadorka Kilić na konferenciji za novinare je rekla da su izjave u vezi sudskih procesa u Turskoj neosnovane i neprijatne, i otvoreni pokušaj da se prevari pravosuđe. Ona je dodala da treba da se sačeka odluka suda.
Inače, generalni tužilac Republike Turske, Mehmet Akardja se 4. oktobra u Prištini sastao sa ministrom pravde, Abelardom Tahirijem i glavnim tužiocem, Aleksandrom Lumezijem. On je posjetio Kosovo na poziv kosovskog kolege.
Akardja i izrazio zadovoljstvo što je postignuta saglasnost o produbljivanju saradnje pravosudnih institucija Kosova i Turske u borbi protiv terorizma i terorističkih organizacija, kao što su PKK, Islamska država Iraka i Levanta i FETO.
“Našim prijateljima smo preneli želju da nam pomognu u procesuiranju ilegalnih djela pripadnika terorističke organizacije, koja je prisutna svuda u svijetu“, izjavio je tada Akardja.
Turski mediji su preneli da je kosovskim vlastima predata lista od 25 imena turskih državljana za kojima traga Turska.
Kosovski tužilac, Aleksandar Lumezi, potvrdio je da je potrebno da se ojača saradnja institucija državnih tužilaca Kosova i Turske u oblasti terorizma i nasilnog ekstremizma, te dodao da će Kosovo pružiti međunarodnu pravnu pomoć Turskoj tamo gde joj bude bila potrebna, ali će i od Turske tražiti pomoć za slučajeve koji se istražuju na Kosovu.
Na Kosovu funkcioniše niz obrazovnih institucija koje su nadahnute, vjeruje se, pokretom Hizmet, dok u Ministarstvu obrazovanja kažu da ove škole djeluju u skladu sa kosovskim zakonima, te nemaju saznanja ko stoji iza njih.
Pod obrazovnu instituciju Gulistan (Gulistan educational institutions) spadaju predškolske ustanove, obdaništa, te privatne osnovne i srednje škole “Mehmet Akif”, širom Kosova.
U međuvremenu, Republika Turska vrši napore da putem svoje fondacije “Maarif” uspostavi obrazovane institucije u zemljama širom svijeta, naročito u onim djelovima gde funkcionišu škole pokreta Hizmet kontroverznog turskog imama Fetulaha Gulena. Među prvim takvim je i Kosovo. Od ove školske godine, fondacija “Maarif” je počela sa nastavom u “International Maarif Schools of Kosova” u Prizrenu i Lipljanu kod Prištine.
