Angela Merkel osvojila je danas četvrti uzastopni mandat kancelarke na saveznim izborima, čiji se ishod činio neizbježnim od početka kampanje prije tri mjeseca.
Međutim, njena vladajuća Kršćansko-demokratska unija (CDU) dobila je manji udio glasova nego što je predviđano, a njemački desni kontroverzni populisti osigurali su više glasova nego što su predviđale predizborne ankete.
Inače, pouzdane projekcije, bazirane na posmatranju izlaznosti, ubrzo nakon zatvaranja glasačkih mjesta u 18 sati dale su Merkelinoj vladajućoj CDU i njenoj bavarskoj sestrinskoj partiji Kršćansko-socijalnoj uniji, 32,5 posto glasova, stavljajući je na stazu koja će je odvesti u društvo jedina tri poslijeratna kancelara koja su izabrana po četvrti put.
Prema anketama, očekuje se da CDU/CSU osvoji između 36 i 39 posto glasova.
Sa manjim brojem glasova CDU-a i većim uspjehom od očekivanog njemačke kontroverzne desničarske populističke stranke Alternativa za Nemačku (AfD), pobjeda Angele Merkel vjerovatno je slatko-gorka.
U intervjuu za “Washington Post”, kolider AfD-a Aleksander Gauland (Alexander) rekao je da su prognoze njegove partije popravljene zahvaljujući politici Angele Merkel, odnosno otvorenim vratima za ratne izbjeglice s Bliskog istoka 2015. godine.
– Politika Angele Merkel otuđila je mnoge ljude, mnoge glasače, kao što ste mogli vidjeti na demonstracijama protiv nje. Mi ih zovemo “Merkel muss weg” ili “Merkel mora da ode” – rekao je.
Upitan o talasu ekstremističkog nasilja protiv manjinskih grupa u Njemačkoj, Gauland je rekao: “Nemamo mi ništa sa ekstremizmom. Nemamo ništa sa nasiljem protiv ljudi”.
Ali, kritičari optužuju AfD za omogućavanje kuće za neonaciste i druge ekstremiste.
Pojava AfD-a kao parlamentarne snage iskomplikovat će izbor Merkelinih koalicionih partnera. Ona može odlučiti da isključi poziv socijaldemokratama da ponovo budu manjinski partner u vlasti kako bi izbjegla da AfD bude zvanična opozicija u Bundestagu, kažu insajderi u CDU-u .
Obilježavanje AfD-a kao zvanične opozicije dalo bi toj stranci parlamentarne privilegije koje bi im druge partije radije uskratile.
To bi moglo da je natjera da se okrene ponovo oživjelim Slobodnim demokratama, koji nisu uspjeli da uđu u Bundestag 2013. i Zelenima kroz aranžman kojem je već dat nadimak “Jamajkanska koalicija” zbor kombinacije partijskih boja i sličnosti sa zastavom Jamajke.
Obje stranke nedavno su formirale koaliciju sa CDU na regionalnom nivou, ali Slobodne demokrate protive se većim političkim integracijama unutar EU i centralizaciji, nešto što Merkel podržava. Njihov lider, 38-godišnji Kristijan Lindner (Christian), jasno je rekao da se neće pomjeriti po pitanju teme reformi EU.
– Ako ne možemo da donesemo promjenu, onda je naša odgovornost da odemo u opoziciju – rekao je on nedavno.
Pritisak iz sopstvene partije raste i na Martina Šulca (Schulz), lidera socijaldemokrata (SPD) da ne ulazi u koalicioni dogovor. Partijski insajderi kažu da je njihova izborna kampanja srljala jer nisu bili u stanju da se odrede prema demokršćanima Angele Merkel.
U strahu od rasta AfD-a, njemački vodeći političari širom političkog spektra pozivali su javnost da izađe i glasa. Prije četiri godine, 29 posto od 61,5 miliona registrovanih birača u Njemačkoj, nije izašlo na birališta, prenosi Glas Amerike.
