Koliko puta ste čuli da je preventiva najbolji način da sačuvate zdravlje? Bez obzira na to da li se osjećate kao da pucate od energije ili ste pak uvijek umorni i slabi, analiza krvne slike je savršeno ogledalo stanja vašeg tijela. Ljekari preporučuju da se jednom godišnje preventivno provjeri krv i urin.
Otprilike 7% naše tjelesne težine čini krv, a naše srce ispumpa oko pet litara krvi svakog minuta. Krv bogata kiseonikom napušta lijevu stranu srca preko aorte i arterija, koje prožimaju svako tkivo u tijelu, pa se vraća u desnu stranu srca kroz vene. Iz desne komore i pretkomore krv se pumpa u pluća gde se oksigeniše i vraća u lijevu stranu srca.
Potrebno je samo dvije kašike krvi da otkrijete mnogo o svom zdravlju. Uraditi krvnu sliku u laboratoriji je definitivno najbrži način da se otkrije neko skriveno oboljenje ili pravilno dijagnostikuje bolest koja je već pokazala svoje simptome. Uz to, možete saznati i da li je potrebno da mijenjate neke navike u ishrani, da li treba pojačati unos pojedinih vitamina i minerala i slično.
Laboratorijske analize su neosporno utjecale na dijagnostiku i promijenile svijet medicine.
Šta je to krvna slika?
Krvna slika i njena analiza su pokazatelj broja krvnih ćelija, odnosno ćelija koje u krvi cirkulišu. To su eritrociti, odnosno crvena krvna zrnca, zatim leukociti ili bijela krvna zrnca, kao i trombociti ili krvne pločice, koje učestvuju u zgrušavanju krvi.
U sklopu svakog kontrolnog i sistematskog pregleda treba uraditi osnovnu laboratorijsku analizu krvi. Povišen broj leukocita ukazaće na neku upalu u tijelu, na primjer. Smanjen broj eritrocita i hemoglobina upozoriće da možda patite od nekog oblika anemije. Ukoliko ima promjena u broju trombocita, to će biti znak da provjerite stanje u kome se nalaze vaši krvni sudovi.
Da bi uspostavio dijagnozu, ljekar će osnovnu krvnu sliku dopuniti djetaljnijom biohemijskom analizom koja pomaže u preciznom određivanju zdravstvenog problema, kao i sedimentacijom.
Uz eritrocite, leukocite i trombocite, provjeravaju se i elektroliti, a najčešće biohemijske analize uključuju glukozu, ureu, kreatinin, lipidni status, AST, ALT i gvožđe.
Koje sve bolesti može da pokaže krvna slika?
Analiza krvi je prvi korak u dijagnostikovanju bolesti. Iz krvnih testova možemo utvrditi stvari poput prisustva već pomenute anemije, infekcije, ali i nekih poremećaja u radu bubrega i jetre. Nerijetko će upravo ovi rezultati pokrenuti daljna testiranja.
Anemija
Smanjen broj eritrocita i hemogobina prvi je simptom anemije. Na osnovu osnovne analize krvne slike ljekar može zahtijevati dodatna ispitivanja na nedostatak gvožđa, vitamina B12, pregled hemolize, tj. uništavanja eritrocita i slično. Ove su analize od izuzetnog značaja, pogotovo kada se anemija javi u trudnoći.
Različiti upalni procesi
Kod sumnje na infekciju, krv se posebno prenosi u bocu koja omogućava rast bakterija. Bakterije u krvi se nazivaju septikemija. Identifikacija bakterija odgovornih za upalu značajno pomaže u liječenju, što znači da se pacijentu mogu prepisati pravi antibiotici. Takođe, detaljnije analize otkriće žarište infekcije u tijelu.
Problem sa zgrušavanjem krvi
Ukoliko osoba pretjerano krvari ili ima modrice, u ispitivanju će se posebna pažnja pokloniti trombocitima. Krvne pločice ili trombociti su ćelije koje se nalaze u prvim borbenim redovima kada se povrijedimo. Nizak nivo trombocita ili neka nepravilnost u njihovom funkcionisanju dovodi do prekomjernog krvarenja tj. usporavaju zgrušavanje krvi. Faktori zgrušavanja sintetišu se u jetri, tako da će ovo biti pravo upozorenje na neko oboljenje jetre.
Bolesti bubrega
Mjerenje funkcije bubrega obavlja se provjerom elektrolita u krvi, kao i analizom urina. Tako da već ova osnovna ispitivanja u laboratoriji mogu ukazati na bolest i poremećaj u radu mokraćnih puteva. Primjera radi, sa opadanjem funkcije bubrega dolazi do rasta nivoa kalijuma u krvi. Ako se ne primijeti i ne liječi na vrijeme, visok stepen kalijuma može izazvati aritmiju srca.
Bolesti jetre
Virusni uzroci hepatitisa, poput hepatitisa B i C, mogu se brzo provjeriti u krvi, takođe. Osim toga, moguće je utvrditi da li je infekcija nedavno stečena, ali i postojanje nekih hroničnih upala. Testovi jetre daju informacije o tome šta jetra proizvodi i izlučuje, pa će tako abnormalnosti u funkciji ovog vitalnog organa biti prvi simptomi hepatitisa ili kamena u žuči.
Srčana oboljenja
Srčani enzimi u krvi govore nam da li je pacijent imao srčani udar. Enzimi su proteini koji se oslobađaju od oštećenog srčanog mišića, pa što je viši njihob nivo, veća je i šteta na srcu.
Na ovaj način, može se reći da se sva oboljenja vitalnih organa – srca, jetre, bubrega – mogu konstatovati već laboratorijskom analizom krvi. To uključuje dijabetes, leukemiju, kancer limfnih žljezda, reumu, anemija, ali i trombocitopeniju, trombocitozu, kao i sve mijeloproliferativne i limfoproliferativne bolesti.
Kako se pripremiti za analizu?
Postoje izvjesne preporuke i savjeti ljekara kada je u pitanju priprema za analizu krvi. Pouzdane rezultate koji realno prikazuju stanje u kom se vaše tijelo nalazi dobićete samo ukoliko ih se pridržavate.
Dan prije nego što vadite krv, tačnije 12 do 14 sati prije vađenja krvi ne treba unositi hranu u organizam. Što se tiče tečnosti, nju treba svesti na minimalnu i neophodnu količinu vode. Zabranjeno je konzumiranje alkohola, a takođe se preporučuje uzdržavanje od cigareta.
Isti savjet važi i za pojedine lijekove koji mogu utjecati na rezultat, ali je važno da ovaj korak ispratite uz konsultaciju sa svojim ljekarom.
Najbolje vrijeme za obavljanje analize su jutarnji časovi, i to između 7h i 10h.
Analiza krvi – jednom godišnje ili češće?
Ljekari su saglasni oko toga da je provjera krvi jednom godišnje sasvim dovoljna da se na vrijeme otkriju neke bolesti ili pak spriječi njihov razvoj. Međutim, postoje neki razlozi da se ispitivanja urade i češće.
Imate neobične i konstante simptome
Ukoliko primjetite da se neki simptomi stalno navraćaju ili pak osjetite neku novu senzaciju – uradite test krvi. Ovi simptomu mogu uključivati bilo šta, od konstatnog umora do naglog i prekomjernog povećanja ili gubitka tjelesne težine ili pak nekog novog intezivng bola.
Želite da poboljšate svoje zdravlje
Kada poznajete nivo različitih komponenti u krvi, kao što su HDL i LDL holesterol, to vam može omogućiti da podesite plan ishrane ili fitnesa kako biste umanjili nezdrave navike. Ovo je takođe dobar put do toga da u tijelo maksimalno unesete hranljive materije.
Želite da smanjite rizik od bolesti ili komplikacija
Redovni krvni testovi siguran su način da uočite rane simptome za gotovo svaku bolest. Kao što smo već utvrdili, mnoga patološka stanja srca, pluća, jetre i bubrega mogu se dijagnostikovati pomoću ispitivanja krvi. Pored osnovnih, uvijek možete uraditi i detaljnije analize poput različitih hormonalnih, biohemijskih i genetskih ispitivanja krvi.
Ako želite da radite testove češće, posavjetujete se sa svojim ljekarom. U međuvremenu, ne propustite da se provjerite jednom godišnje.
