Rezultati Studije „Milion žena”, koju vodi Univerzitet Oksford, a koja istražuje pojavu raka kod žena i druge zdravstvene probleme, pokazala je da su pripadnice nežnijeg pola iz južne Azije imale 18 odsto manje šanse da dobiju rak dojke od dama bele puti, dok su crnkinje imale 15 odsto manji rizik od pojave ove bolesti.
U istraživanju, koje je objavljeno u Britanskom žurnalu za proučavanje raka, učestvovalo je više od milion belkinja, od 50 do 64 godine, zajedno sa oko 6.000 žena južne Azije i oko 5.000 crnkinja. Naučnici smatraju da rađanje većeg broja dece i dojenje pomažu ženama u zaštiti od dobijanja raka dojke, a ispitivanje je pokazalo da su belkinje u proseku imale 2,1 dece, one iz južne Azije 2,7, a crnkinje 2,9. S druge strane, više od 83 odsto dama tamnije puti je dojilo svoje bebe u poređenju sa belkinjama koje su to činile u 69 odsto slučajeva.
Istraživač karcinoma Džuli Šarp tvrdi da žene mogu da smanje rizik od raka dojke ako smanje uzimanje alkoholnih pića, održavaju zdravu telesnu težinu jedući uravnoteženu ishranu i budu aktivne, ali i ako se odmah jave lekaru ako primete neku promenu na grudima, jer će, smatra ona, rana dijagnoza dati najbolju moguću šansu za opstanak.
Profesor dr Radan Džodić, direktor Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, smatra da je sve u objavljenoj studiji tačno i odlično urađeno, jer su činjenice da su ljudi bijele rase većeg socioekonomskog statusa, da su alkohol, gojaznost, rađanje poslije 30. godine ili nerađanje i izostanak dojenja poznati faktori rizika za nastanak raka dojke.
– Već druga generacija azijatkinja ili Japanki koje žive na Zapadu imaju slično oboljenje. Tu treba dodati i stres kao faktor rizika, ali i genetiku – smatra dr Džodić.
Dr Suzana Vasović, iz Instituta za onkologiju i radiologiju, naglašava da su rezultati ove studije u potpunom skladu sa činjenicama koje su poznate, kao i da su potvrda da način života u različitim etničkim grupama ima uticaj na dobre i loše faktore za karcinom dojke.
– Tačan uzrok karcinoma dojke, kao ni drugih kancera nije nauci poznat do danas. Zapadni način života savremene žene, koja znatno ranije nego naše mame i bake dobija prvu menstruaciju, a zatim mnogo kasnije rađaju (poslije 35. godine) čime gube dva protektivna faktora, jesu faktor rizika. Na prvi se ne može uticati, mada vjerovatno bolja ishrana, a hormoni iz hrane (sva stoka se danas tretira hormonima radi bržeg tovljenja) direktno pomeraju granicu puberteta i na 10 godina, pa čak i ispod. Obrazovane i uspješne žene ne rađaju prije 35. godine, rode jedno ili nijedno dijete, pa nema zaštitnog uticaja rane trudnoće. Alkohol navodno direktno povećava sintezu estrogena, a današnje devojke piju. Odgovarajuća ishrana, uravnotežena, redovna fizička aktivnost i održavanje normalne tjelesne težine posebno žena u menopauzi neophodni su, jer u masnom tkivu stvaraju se estrogeni, ženski polni hormoni koji stimulišu nastanak raka dojke – objasnila je dr Vasović.
Istraživanje je takođe pokazalo da dojenje ženama pruža određenu vrstu zaštite, ali ovaj vid hranjenja bebe duže od šest meseci većina žena koje moraju da se vrate na posao smatraju nepraktičnim. Kada je riječ o konzumiranju alkohola kao faktoru rizika koji je izmjenljiv, istraživanje je pokazalo da 75 odsto žena južne Azije ne pije, u poređenju sa 38 odsto crnkinja i samo 23 odsto bijelih žena.
Dr Jasna Daragan-Saveljić, stručnjak za bolesti zavisnosti, naglašava da nije do sada znala za samu povezanost pojave raka dojke sa alkoholizmom, ali da je odavno dokazano da hronični alkoholičari imaju veći rizik za dobijanje kancera digestivnog trakta.
– U posljednje vrijeme se povećava broj žena alkoholičara. One su svjesne toga da je štetno da u velikoj mjeri piju alkoholna pića i da mogu da obole od nekih bolesti, ali imaju jaku psihološku potrebu da to rade – objasnila je dr Daragana Saveljić.
