Pobijedit ćemo – Bosna i Hercegovina ostat će cjelovita, govorio je s “neobičnom upornošću” prvi predsjednik samostalne BiH Alija Izetbegović, a sjećao se nakon njegove smrti, na današnji dan prije tačno 13 godina, bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.
Politička ikona
Bosna i Hercegovina danas ne bi postojala da nije bilo predsjednika Alije Izetbegovića, govorio je Ričard Holbruk (Richard Hobrooke), tvorac Dejtonskog sporazuma.
Ljudi koji tvrde da je Izetbegović krivac za bosanski rat, ili da je njegova krivica slična Tuđmanovoj ili Miloševićevoj (priča o jednakoj krivici tri zaraćene strane), ne mogu mu oprostiti bosanski suverenitet, pisao je Mile Stojić.
Sve su to istine o bošnjačkom lideru i prvom predsjedniku naše domovine, čovjeku koji je “postao jedna od planetarnih političkih ikona u rangu Jasera Arafata i svojevrsnog balkanskog dalaj-lame”, iza kojeg je ostala samostalna BiH, ali i teški izazovi u borbi za opstojnost onoga stečenog u godinama agresije, genocida i ogromnih stradanja. Svijet mu je odao priznanje, a desetine hiljada ljudi ispratile su ga na bolji svijet.
– Emocije i sjećanja na tegobno, ali i herojsko vrijeme koje je obilježio rahmetli Alija uvijek su živi i prisutni. Zavaljujem često Bogu što nisam prisiljen da rješavam užasne dileme s kojima se on suočavao. Kojim god putem da se krenulo u to vrijeme, neizbježna je bila manja ili veća tragedija – kaže u izjavi za “Avaz” Alijin sin i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
U tom vremenu, dodao je, bosanski patrioti dokazali su da mogu ni iz čega stvoriti vojsku i odbraniti državu, a “Bošnjaci su afirmisali potiskivani identitet i vjeru, vratili historijsko ime i ime jezika”.
Važna uloga
Bivši ministar vanjskih poslova i ambasador BiH pri Ujedinjenim narodima Muhamed Šaćirbegović ističe da je Alija Izetbegović bio bošnjački, ali i istinski bh. lider. On je, dodaje, kod većine američkih državnika kao bosanski Džordž Vašington (George Washington), “čiji je utjecaj, kao političkog i vojnog čelnika bh. snaga, prevazilazio generacijske i ideološke podjele među svima onima koji su snažno zagovarali i bili za odbranu BiH kao cjelovite zemlje”.
– On je bio Bosanac, a ne samo Bošnjak. Ne samo da je odbranio Bošnjake od genocida i potpunog nestanka, imao je važnu ulogu i da sačuva BiH, ali i njenu multietničku dimenziju, mada sam ja kritičan bio u tom dijelu. Predsjednik Izetbegović bio je mnogo bliže Americi i Evropi nego što su bili neprijatelji BiH. On se vjerski identificirao s istočnim svijetom, ali njegova ideologija, koju smo mi branili, bila je ideologija Amerike i Evrope. Zato sam govorio Bosancima i Hercegovcima da smo se mi s Alijom borili i za Vašington i Brisel. Jasno je to danas zbog onoga što radi Vladimir Putin, ali i onoga što radi ISIL – ističe Šaćirbegović.
Nadalje, Bakir Izetbegović naglašava da Alija Izetbegović nije bio zadovoljan nametnutim Dejtonskim mirovnim sporazumom, smatrao ga je nepravednim, ali pravednijim od nastavka rata.
– On je bio mudar i realističan političar, o današnjem stanju u državi vjerovatno bi imao isto mišljenje – daleko je od idealne, ali dobra je s obzirom na odveć kompleksnu strukturu kreiranu u Dejtonu koja onemogućava brži napredak – dodao je.
Ostavio državu u njenim granicama
Admir Mulaosmanović, profesor Internacionalnog univerziteta (IUS) i autor prve političke biografije Alije Izetbegovića, kaže da su iza prvog predsjednika BiH ostale dvije bitne stvari.
– To su država BiH, za čije se netaknute granice on borio od 1990. do 1995. Drugo, naš narod dugo je bio svojatan, nije imao prava i institucije, a u vrijeme Izetbegovića, ne samo njegovom zaslugom, dosegnuo je puninu, vratio svoje ime i uspostavio svoje vrijednosti. Bošnjački narod trebao je dalje razvijati svoje institucije, ali Alijini nasljednici u tome nisu uspjeli. Razloge trebamo tražiti u bolesti bošnjačkog naroda, a to je teški individualizam i želja za vlastitim probitkom, a ne za opće dobro. Kao narod i država živimo u teškim vremenima – kaže Mulaosmanović za “Avaz”.
