Morskim algama se nazivaju sve vrste morskih trava. Ima ih u nekoliko boja – smeđe, crvene, zelene, plavozelene i žutozelene – i za njih se već stoljećima zna da povoljno djeluju na zdravlje. Iz mora se vade velikim kukama, a specijalni rezači odrežu vrhove koji se odvoze na preradu. U tvornicama za preradu alge se čiste, usitnjavaju i suše, a nakon toga uglavnom melju u prah ili presaju u listiće i tablete. Budući da tokom prerade algi nema nikakva kuhanja, većina hranjivih i ljekovitih tvari u algama ostaje u istom obliku i u konačnom proizvodu.
Sve alge su jestive
Postoji mnogo vrsta morskih algi. Mnoge se vrste osušenih algi, bilo u komadićima, listićima, prahu ili tabletama, danas mogu kupiti u trgovinama zdravom hranom kao i mnogim bolje snabdjevenim trgovačkim centrima. Najpoznatije morske alge su: kelp, agar, dulse, hijiki, kombu, arame, wakame i norii. Svaka od njih ima specifična svojstva. Agar je morska trava koja se umjesto želatine životinjskog porijekla upotrebljava za zgrušavanje želea i voćnih sokova.
Nori je bogata bjelančevinama i može se upotrebljavati kao začin. Kelp sadrži mnogo mineralnih tvari. Kombu i arame su bogate jodom i mogu se dodavati supama. Wakame i hijiki sadrže veće količine kalcija, a alga dulse dodaje se supama i sve je omiljenija kao hrana i začin s posebnim okusom mora.
Sve su morske alge iznimno bogate jodom, 100 g svježih algi sadrži oko 20.000 ug joda, a osušene alge sadrže gotovo deset puta više. Alge obiluju i ostalim mineralima i elementima u tragovima, prije svega kalcijem, željezom i florom. Dobar su izvor vitamina, posebno vitamina A, B, C i E. Vitamina i minerala sadrže više od bilo koje druge namirnice. U algama su masnoće prisutne u vrlo malim količinama, a neke vrste, na primjer agar, uopće ne sadrže ni masnoće ni kalorije.
Alge su dobar prirodni izvor visokovrijednih bjelančevina i esencijalnih aminokiselina. Neke vrste sadrže i do 70% bjelančevina, što znači da alge kao dodatak ishrani mogu koristiti vegetarijanci kao i osobe koje iz zdravstvenih razloga moraju smanjiti unos životinjskih bjelančevina.
Hrana za štitnjaču
Da bi se u organizam unijelo, 150 ug joda, što je dnevno potrebna količina, trebalo bi pojesti oko 8 kg svježeg voća ili povrća ili 6 kg žitarica i oraha. Bez ishrane koja potječe iz mora, problem se može riješiti jedenjem algi koje se upotrebljavaju za kuhanje ili uzimanjem algi u obliku praška ili tableta. Alge su praktična i sigurna nadopuna koja osigurava odgovrajući unos joda.
Alge su same po sebi dovoljno slane, tako da se upotrebljavajući alge smanjuje potrošnja soli. Istovremeno, alge daju deset puta više joda nego jodirana sol. Poznato je da jod normalizira rad štitne žlijezde, a ako ga nema dovoljno u hrani, štitnjača usporeno radi. Usporeni rad štitnjače uzrokuje mnoge poremećaje, od opstipacije, prehlade i umora do suhe kože, suhe i slabe kose te nokata koji sporo rastu.
Alge mogu zamijeniti ili nadopuniti jodiranu sol u liječenju i prevenciji gušavosti, bolest koju također uzrokuje nedostatak joda u hrani.
Kao hrana ili dodatak ishrani, alge opskrbljuju štitnjaču potrebnom količinom joda, što ubrzava izmjenu tvari, poboljšava izgaranje masti i pomaže u mršavljenju. Osim što povoljno djeluju na štitnjaču, alge jačaju imunitet, pomažu odstranjivanju štetnih i toksičnih tvari iz tijela i neutraliziraju slobodne radikale koji oštećuju različite tjelesne stanice. Jačanjem imunološkog sistema alge pomažu u odbrani od degenerativnih i zloćudnih bolesti, a dokazano je i njihovo izuzetno antibakterijsko i antivirusno djelovanje.
Zahvaljujući svom mineralnom sastavu, morske alge su idealna namirnica za osobe sa povišenim krvnim pritiskom, kojima je ograničena potrošnja soli. Osim što snižavaju holesterol i masnoće u krvi, alge čine krv lužnatom, jačaju vezivno tkivo i važne su za mineralizaciju i gustoću kostiju. Pomažu i protiv zaražavanja vode i edema te natečenih limfnih žlijezda. Zbog obilja vitamina, minerala i elemnata u tragovima, alge se mogu uspješno upotrebljavati za svladavanje umora, posebno umora koji se javlja u proljeće i povećava sa porastom proljetne vrućine.
Štite od raka dojke, maternice i jajnika
Hrana bogata jodom smanjuje rizik od nastanka raka dojke, maternice i jajnika. Istraživanja su pokazala da Japanke koje jedu tradicionlnu japansku hranu, u kojoj prevladavaju morski plodovi, riba i alge, rijetko obolijevaju od te tri vrste raka. Naučnici smatraju da je to zasluga morskih algi koje, između ostalog, osiguravaju odgovarajuću količinu joda u organizmu. Poznato je naime da mali unos joda povećava nivo estradiola, vrste estrogena koji povećava rizik od raka dojke, maternice i jajnika, a smanjuje nivo estriola, vrste estrogena koji ima zaštitnu ulogu.
SAVJET PLUS
Osobe kojima je suviše aktivna štitnjača, trudnice i dojilje trebale bi se prije uzimanja nadopune algi ili upotrebe algi u ishrani savjetovati sa svojim liječnikom.
RECEPTI
Maska za njegu lica i protiv bora
Jedan žumanjak pomiješati sa 4 – 5 kapi ulja, 1 kašičicom limunovog soka i prstohvatom soli. Pomalo umiješati 2 kašike algi u prahu. Smjesu nanijeti na ovlaženu kožu lica, vrata i dekoltea. Ostaviti da djeluje 15 – 20 minuta, a potom isprati toplom vodom.
Salata od wakame algi
POTREBNO JE: 50 g suhih wakame algi, 1 mladi luk, 1 kašika naribanog svježeg đumbira, sok od 1 – 2 limuna, 1 kašika soja umaka, 2 kašike sezamovog ulja, 2 kašike smeđeg šećera, sol i biber, 1 – 2 kašike sezama
1. Alge močiti u toploj vodi 5 – 10 minuta. Tvrde dijelove ukloniti i alge narezati na uske trake. Kuhati nekoliko minuta dok alge omekšaju. Izvaditi iz vode i ocijediti.
2. Đumbir oguliti i sitno naribati. Sezam popržiti na tavi bez masnoće. Mladi luk narezati na uske trake i pomiješati sa algama.
3. Umak: Naribani đumbir, sok od limuna, soja umak, sezamovo ulje (ili neko drugo biljno ulje) i smeđi sećer pomiješati. Umak začiniti solju i biberom.
4. Alge preliti umakom. Salatu promiješati i posuti sezamom. Ostaviti u hladnjaku oko 20 minuta prije posluživanja.
