Alergija na hranu je alergijska reakcija tijela sa stvaranjem anti tijela kod konzumacije određenih namirnica.
Nepodnošljivost ili intolerancija na neku namirnicu je u pravilu manjak ili nedostatak određenog enzima, čime dolazi do poteškoća u varenju namirnice.
Alergija na hranu ima različite simptome: nesvjestica, proljev, problemi sa disanjem, svrab u ustima. U najgorem slučaju može doći do anafilaktičnog šoka sa padanjem krvnog pritiska, opasnim oticanjima u predjelu grla i astmatičnim napadom. U tom slučaju se pacijentima daje adrenalin.
Kod lakših simptoma, koriste se antihistaminici, kortizoni ili sprejevi za astmu.
Smetnje su često dugo prisutne i prođe dosta vremena dok se nađe pravi uzrok poteškoća.
Alergije na namirnice su raznovrsne i jako ih je teško dijagnosticirati. Ukoliko mislite da imate alergiju na neku namirnicu, obavezno posjetite specijalistu.
Nepodnošljivost neke namirnice se pokazuje: bolovima u želudcu, gasovima u crijevima, zatvorom ili proljevom.
Stručnjaci pretpostavljaju da jedan od razloga sve većeg pojavljivanja nepodnošljivosti na neku namirnicu leži u procesima produkcije prehrambene industrije.
U slučaju nepodnošljivosti na namirnice mora se provjeriti da li postoji i neka druga alergija.
Novorođenčad i mala djeca često reaguju alergično na mlijeko, jaja, orahe, bademe, ribu i soju.
Mladi i odrasli su osjetljivi na povrće, voće i orahe.
Dijagnostika alergije na hranu nije laka. Alergeni se mogu identificirati kožnim testovima, provokacionim testom, testom krvi, ali i samom eliminacijom namirnice. Kod kožnih testova može doći do lažno pozitivnih ili lažno negativnih reakcija.
Kod djece se preporučuje testiranje manjeg broja namirnica i određivanje specifičnih IgE antitijela.
Glutamat je važni protein ljudskog tijela. Industrijski se koristi da pojača okus i nalazi se u mnogim gotovim prehrambenim proizvodima. Kod osjetljivih ljudi može lako izazvati alergijske reakcije.
Glutamat se nalazi u mnogim supama, sosovima, kockicama za supu, mješavinama začina, mesnim prerađevinama, čipsu, grickalicama. Njegova skraćenica je E620 ili E625.
Reakcije osjetljivog organizma su: svrab u grlu 20 minuta nakon jela, crveno lice, pritisak na sljepoočnicama, lupanje srca, nemirnost, glavobolja i slabost.
Prirodne namirnice koje sadrže glutamat su: paradajz, sir, gljive, govedina, kukuruz. U ovim namirnicama su količine glutamata male, u pravilu ne dovode do negativnih reakcija tijela (osim u slučaju alergije na glutamat).
Histaminoza ili intolerancija na histamin se dešava kada tijelo ne može preraditi histamin. Histamin je prirodna supstanca koja je kod ljudi i životinja neophodna za odbranu od tijelu nepoznatih supstanci i koja igra veliku ulogu kod alergijskih reakcija. Histamin je odgovoran za tipične alergijske simptome kao što su svrab ili crvenilo. Histamin se nalazi i u mnogim namirnicama.
Do histaminoze dolazi zbog manjka enzima diaminooksidaze. Simptomi su glavobolja, mučnina, osip na koži i problemi sa disanjem. Histaminoza se često javlja istovremeno sa nekom drugom alergijom.
Histaminoza se liječi redukcijom unošenja histamina, a u akutnim slučajevima se mogu uzeti antihistaminici koji smanjuju djelovanje histamina.
Što je namirnica starija, to ima više histamina. Posebno sir, sirće ili vino, ali i konzervirana hrana ili šunke, salame imaju puno histamina. Tako na primjer friško meso ili riba skoro nemaju ništa histamina u sebi, dok njihove prerađevine imaju veće količine.
Paradajz, jagode, čokolada, kivi, senf nemaju u sebi puno histamina, ali su u mogućnosti da pojačaju lučenje ljudskog histamina.
Zašto se alergija javlja?
Prirođena sklonost organizma pojavi alergije zove se atopija. Dolazi do neželjene reakcije na potpuno bezazlene tvari iz okoline, bilo udisanjem, unosom u hrani ili dodirom koje u ekstremnim situacijama mogu ugroziti život (anafilaktički šok). Pri susretu antigen (tj. alergen) – antitijelo, koji se odvija na membrani stanice, oslobađaju se tvari medijatori alergijske reakcije. To su histamin, leukotrieni, citokini i drugi.
Njihov učinak se očituje u povećanoj propusnosti krvnih žila, otoku tkiva, povećanju protoka krvi kroz to područje, što može imati za posljedicu svrbež, kihanje, otežano disanje, bolove u trbuhu, proljev, povraćanje.
Dolazi do upale izazvane alergijom koja nestaje za 2-3 sata.
Postoji i kasna faza koja se javlja unutar nekoliko sati od izlaganja alergenu, a karakteriziraju je: otok, crvenilo i infiltrati upalnih stanica u sluznici, zbog čega je nos neprohodan, a zrak teško izlazi iz pluća zbog suženja bronha, pa dolazi do hripanja. Ovo stanje se popravlja unutar 24 sata.
Namirnice koje su najčešći alergeni
Mlijećni proizvodi. Na prvom mjestu u ranoj dječjoj dobi je kravlje mlijeko. Mlijeko je biološki visoko vrijedna namirnica, ali sadrži tri puta više bjelančevina nego mlijeko žene, i neprerađeno nikako nije prikladno za prehranu dojenčadi jer uz moguću pojavu alergije opterećuje metabolizam u cijelosti, a osobito rad bubrega (visok sadržaj minerala).
Alergija na bjelančevine kravljeg mlijeka najčešći je oblik alergije u dojenačkoj dobi i može se javiti vrlo rano, već u prva tri mjeseca. Alergija na mlijeko javlja se prema izvorima iz med. literature u 3% dojenčadi.
Ovaj problem uočen je najprije u razvijenim zemljama Zapada no širi se svuda po svijetu i postaje globalan. Do unatrag nekoliko godina mislilo se da rizik postoji samo za djecu roditelja koji pate od alergije, no stanje je ipak nešto drugačije.
Poznato je, da 40% djece alergične na kravlje mlijeko, ima obiteljsku predispoziciju za ovu pojavu, ali alergija na bjelančevine iz kravljeg mlijeka može se javiti i u djece gdje takvih podataka nema.
Alergija se razvija na određene frakcije bjelančevina kravljeg mlijeka koje su snažni alergeni (tj. tvari koje mogu izazvati alergijsku reakciju), a to su beta-laktoglobulin i kazein. Alergen ulaskom u organizam potiče imunološki sustav na stvaranje imunoglobulina skupine E, koja pri ponovnom susretu s alergenom izazivaju alergijsku reakciju, koja se može očitovati nizom simptoma.
Slika riba i mesa. Na drugom su mjestu jaja, a znatno manji broj osoba alergičan je na ribu, meso te orašaste plodove kao što su kikiriki, lješnjaci, orasi. Alergija na bjelančevine jajeta se rjeđe javlja nego na kravlje mlijeko
Prema podacima iz literature, 80% djece „preraste“ alergiju na mlijeko u dobi od 3-5 godina, no jedan dio njih ostaje alergičan do adolescentne i odrasle dobi i mora izbjegavati mlijeko u prehrani.
Ponekad se nepodnošljivost mliječnog šećera laktoze (intolerancija na laktozu) može zamijeniti alergijom na mlijeko, no radi se o sasvim drugom poremećaju – pomanjkanju enzima laktaze koja razlaže molekulu disaharida laktoze na jednostavne šećere glukozu i galaktozu. Simptomi koji pobuđuju sumnju na alergiju kao i oni koji su posljedica intolerancije na laktozu obično se javljaju u dobi od tri mjeseca i mogu se vrlo različito očitovati.
Učestalost simptoma alergijske reakcije može biti vrlo promjenjiva i osjetljivost individualna – to znači da će jedno dijete imati jače i učestalije simptome od vršnjaka kod kojeg je alergijska reakcija blaža.
Alergijska reakcija na određene namirnice može se očitovati promjenama na koži urtikarija, ekcem, angioedem*; na probavnom sustavu (povraćanje, proljev), ali i na dišnom (gornji dišni, putovi, bronhi).
Značajno je i vrijeme pojave simptoma, a to je obično oko dva sata nakon obroka ali i znatno brže (rana reakcija), dok se kasna javlja običnu unutar 24 sata.
Simptomi alergijske reakcije mogu se očitovati na nizu organa u blažem ili težem obliku: od osipa na koži, pa sve do otežanog disanja koje ukazuju da se alergijska reakcija odvija na sluznici bronha što uzrokuje njihovo suženje i otežan prolaz zraka.
Blaža reakcija alergije na mlijeko može se javiti kao osip, zatim kao iritacija gornjih dišnih putova, povremenim povraćanjem i/ili proljevastom stolicom, no ako su svi simptomi udruženi, reakcija više nije blaga.
Umjerena alergijska reakcija – O ovom tipu reakcije se govori kada se istovremeno jave promjene na koži, na sluznici usta i gornjim dišnim putovima, ili samo na probavnom sustavu.
Teška alergijska reakcija – Javljaju se simptomi sa strane donjih dišnih putova (bronhi) i kardiovaskularnog sustava (vrtoglavica, slabost, nesvjestica) ili istovremena pojava simptoma na koži, sluznici usta, gornjim dišnim putovima i probavnom sustavu.
Alergija se može razviti i na niz drugih namirnica
Alergija na mlijeko je najčešća nutritivna alergija, a dijagnoza se postavljana temelju kliničkih simptoma, jače ili srednje izraženog atopijskog dermatitisa (ekcema), kožnih testova (prick test) te povećanja specifičnih antitijela IgE klase (RAST*).
Znatno rjeđe primjećuje se alergija bjelančevine jajeta. Budući da ove biološki vrijedne namirnice mogu biti snažni alergeni, važno postaviti točnu dijagnozu.
Alergija se može razviti na bilo koju namirnicu iako ona ne sadrži veću količinu bjelančevina. Jedan dio molekule određene namirnice koji nije sam po sebi alergen, veže se na veću molekulu -protein i tako dolazi do specifične stimulacije limfocita i produkcije antitijela, koja pri ponovnom susretu s antigenom (alergenom) izazivaju alergijsku reakciju.
Dijagnoza
Podaci o alergiji u obitelji, simptomi koje opisuju roditelji (anamneza), klinička slika, kožni testovi te određivanje IgE antitijela u krvi (RAST*) na određene alergene obično su dostatni za dijagnozu. Ponekad liječnik alergolog može predvidjeti i dodatne dijagnostičke pretrage.
Iako je prevladavalo mišljenje da kožni testovi nisu pouzdani u dojenačkoj dobi iznose se i druga mišljenja. Prick test* daje mogućnost da se ustanovi reakcija na različite alergene*, od onih iz namirnica, pa do inhalacionih (grinje iz kućne prašine, perut i dlake kućnih ljubimaca) i otrova insekata, tvrdi alergolog profesor Vierucci (Centar za imunologiju i alergologiju Dječje bolnice Meyer, Firenza) već od prvih mjeseci života. Na istom principu zasniva se intrakutani kožni test*: alergen se unosi direktno u kožu injekcijom s vrlo malom iglom.
Intenzitet simptoma može se očitovati od vrlo blagih do anafilaktičkog šoka* koji ugrožava život.
Vrlo male količine određene tvari na koju se razvija alergija, skrivene u određenoj namirnici, mogu izazvati vrlo burnu pa i dramatičnu reakciju. Pravilo je da se na proizvodu istakne kako postoji mogućnost sadržaja nekih tvari, makar samo u tragovima, na koje bi preosjetljiva osoba mogla imati burnu reakciju. Roditelji to uvijek moraju imati na umu i dobro proučiti deklaraciju svakog proizvoda koji kupuju.
Kako se aktivno suprotstaviti alergiji
Pedijatrica s djetetom Do nedavna, osnovna strategija u obrani od alergije na hranu bila je eliminacija – izbjegavanje određene namirnice za koju se sumnjalo da je alergen iz jelovnika djeteta. Danas su stavovi drugačiji. Pokušava se prihvatiti određeni način prevencije alergije koji se osniva na tome da se organizam nauči obraniti od alergena.
Porijeklo riječi dolazi od grčkog: al ergein – doslovno znači drugačije djelovati, a riječ alergija znači drugačiju reakciju organizma od uobičajene (normalne).
Alergija je stalno u porastu. U ovo moderno doba jedno od troje djece ima neki oblik alergije, bilo nutritivne (tj. alergije na hranu), bilo respiratorne (alergen dolazi u organizam zrakom). Povećan je broj teških akutnih alergijskih reakcija kao što su anafilaktički šok i iznenadna opstrukcija dišnih putova što direktno ugrožava život.
Drži se da se porast alergije može prekinuti novim načinom prevencije, koji se sastoji u tome da se umjesto isključivo zabrane u zaštiti djeteta od svega što može biti opasno, prihvati nov, slobodniji način zaštite od tvari odgovornih za pojavu alergije. Ovakav način prevencije već je moguć za respiratorne alergije. Danas se nastoji istim putem krenuti u prevenciju nutritivne alergije. Ne držati djecu pod staklenim zvonom i bez straha pomoći u lakšim slučajevima.
U prvoj godini života (primarna prevencija)
Majčino mlijeko bez ograničenja
Prehrana na prsima ima brojne prednosti za svu djecu, a posebice onu koja imaju sklonost pojavi alergije.
Majčino mlijeko trebala bi biti isključiva hrana za dojenče u prvih šest mjeseci života jer sadrži niz zaštitnih faktora:
majčina antitijela koja pomažu obrambenom sustavu djeteta u oblikovanju vlastitog imunološkog odgovora;
laktoferin i lizozim koji sami imaju protuupalna i protubakterijska svojstva.
Majčino mlijeko dozvoljava kasniji unos hrane koja je mogući alergen (bjelančevine kravljeg mlijeka i drugo) do trenutka kada su obrambene sposobnosti probavnog sustava zrelije.
Uvođenje novih namirnica u dohranu
Uvođenje novih namirnica u dohranu mora biti polagano i postupno (ne više od dvije nove namirnice na tjedan). Posebni obroci (kašice) zamjenjuju obroke na prsima. Ako postoji sumnja da je dijete alergično na neke tvari koje konzumira majka (primjerice kravlje mlijeko), a nema težih kliničkih simptoma, ne bi trebalo tu namirnicu eliminirati iz majčinog jelovnika. Upravo taj susret s alergenom preko majčinog mlijeka mogao bi pomoći da dijete ne postane alergično.
Posebna pozornost daje se istraživanju mliječnih fermenata. U crijevu osobe koja pati od alergije prevladavaju štetne,„ loše“ bakterije u odnosu na one korisne („dobre“bakterije), koje pomažu razvoju imuniteta. Već u trudnoći važna je uspostava ravnoteže crijevne flore primjenom mliječnih fermenata, a jednako tako u prvim mjesecima djetetovog života. Bolje je da majka koja doji daje prednost jogurtu nego običnom mlijeku.
Liječenje
Alergija nije bolest nego stanje drugačije reaktivnosti organizma tako da se ne može govoriti o liječenju.
Izbjegavanje dodira s alergenom, odnosno eliminacija alergena, je preventivna aktivnost koja i nije uvijek moguća, osobito kada se radi o inhalacionim alergenima.
Alergeni iz namirnica mogu biti prikriveni u nekom drugom proizvodu. Lijekovi koji se daju mogu ublažiti i otkloniti simptome ali ne liječe alergiju.
Većina lijekova koji se daju imaju za cilj prevenciju alergijske reakcije ili djeluju na simptome koji su se javili.
Alergija na mlijeko u većini djece gubi se sama po sebi,obično do pete godine života. Metodom hiposenzibilizacije (smanjenja osjetljivosti) na određeni alergen ponekad se postižu zadovoljavajući rezultati: uvođenjem malih količina alergena uz postupno povećanje postiže se podnošljivost
Pojašnjenje nekih pojmova iz teksta
Alergeni su po svojem sastavu bjelančevine inače potpuno bezopasne za organizam, ali postaju neprijateljske prema osobama koje na njih razviju preosjetljivost – alergiju. No i tvari koje na sadrže bjelančevine (primjerice agrumi) mogu postati alergeni jer određene tvari koje sadrže (hapteni) vezanjem uz bjelančevine postaju pravi alergeni.
Alergija na hranu (alimentarna) znači imunološku reakciju na inače neškodljive sastojke hrane, i često je povezana s nepotpunom razgradnjom prehrambenih tvari (posebice bjelančevina), apsorpcijom i metaboličkom razgradnjom nekih namirnica .
Prick test je jednostavna kožna proba (test) preosjetljivosti i nije bolna: malim površnim bockanjem kože na nutarnjoj strani podlaktice i stavljanjem kapi alergena na nju za 20 minuta se promatra reakcija i ako je proba pozitivna, na tom se mjestu koža zacrveni uz lagani otok u promjeru većem od 5 mm.
Itrakutani test: mala količina alergena vrlo tankom iglom unosi se u kožu ispitanika i promatra reakcija. Princip je isti kao kod prick testa a rezultat se očitava nakon 20 minuta, a kasna reakcija jednog i drugog testa nakon 24 sata.
RAST Laboratorijskom analizom uzorka krvi otkrivaju se specifična antitijela (IgE) odgovorna za alergijsku reakcija, koja se odvija pri njihovom susretu s alergenom. Danas su metode u izvođenju ovoga test postale znatno jednostavnije bez primjene radioaktivnih tvari u laboratoriju.
Angioedem otok kože i rahlog potkožnog tkiva, ponekad se javlja uz urtikariju (zahvaćene su vjeđe, području oko očiju, usnice, zglobovi).
Anafilaktički šok Brzi iznenadni pad krvnog tlaka, koji ima za posljedicu smetnje perfuzije stanica i tkiva u organizmu može biti posljedica snažne alergijske reakcije. Dolazi do suženja (spazam)bronha i bronhalnih ogranaka, otekline jezika i sluznice ždrijela, što onemogućava i disanje i direktno ugrožava život. Pomoć mora brzo uslijediti injekcijom adrenalina u mišić ili venu (ne pod kožu) jer lijek mora brzo djelovati. Zbog pomanjkanja kisika javljaju se simptomi od strane niza organa, a osobito je osjetljiv mozak te se nerijetko javljaju konvulzije.
