Rođen je ratne 1993. godine u improviziranoj bolnici u Foči. Majka mu je silovana 1992. godine, protjerana je u Goražde i po rođenju ga je ostavila u bolnici. O njemu se brinulo osoblje bolnice, a kasnije su ga usvojili Muharem i Advija Muhić koji ga nisu željeli ostaviti na milost i nemilost životu.
Režiser Gegić odlučio je snimiti i drugi film o ovom mladom momku. Prvi se zvao “Dječak iz ratnog filma” i snimljen je kada je Alen imao samo 11 godina. Sada priča dobija svoj zaključak u dokumentarnom filmu “Stupica nevidljivog djeteta”.
“Alen Muhić je tragajući za svojim rodnim identitetom otkrio BiH. Postavljajući svoju emotivnu stupicu svojim biološkim roditeljima on je uvukao i nas, cijelu kreativnu i produkcijsku ekipu u taj projekat i mi smo zajedno s njim upali u tu stupicu. Prema Freudu, u svakom do nas postoji dvostruki šetač. Ovaj drugi hodač u Alenu, govorim o junaku ovog filma, je taj njegov vidljivi dio koji posmatra iz svoje vizure to što je od njega godinama bilo skriveno i to što on želi da vidi, upozna, dotakne, zagrli, da se suoči sa svojim rodnim identitetom. Film se bavi istraživanjem ugroženosti prava mladog čovjeka, odnosno djeteta, koje je rođeno i ostavljeno te na kraju i usvojenjem s uništenjem biološkog identiteta. Takav je zakon”, kazao je Gegić.
Žrtva se stidi, počinitelj veliča
Dodao je kako u svim zemljama svijeta postoje ta djeca, ali se ona sklanjaju od društva i javnosti. Zahvalio se Sudu BiH koji je ustupio videosnimak koji se odnosi na sudbinu Alena Muhića, a koji će prvi put biti dostupan javnosti u filmu. Produkciju filma radio je Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
“Poznati sociolog je rekao: ‘Da je u bilo kojoj zemlji svijeta silovano 25 prostitutki, cijeli svijet bi se digao na noge da istraži taj zločin’. U BiH je silovano više od 25.000 žena i djevojaka. Kod nas od te teme bježe psiholozi, političari, režiseri i mnogi drugi jer je kompleksna. Rijetke su žrtve silovanja koje govore o tome. Žrtva se počinje stidjeti, a počinitelj zločina postaje osoba od časti i poštenja. Alen je smogao hrabrosti da stane pred filmske kamere i progovori, ispriča univerzalnu priču o borbi između dobra i zla”, kazao je direktor Instituta Rasim Muratović.
Oslobodio svoj identitet
U filmu glumi mladi, ali izuzetno talentovani glumac Armin Omerović koji publiku upoznaje s Alenovim egom i alter egom.
“Prvi dio filma ‘Dječak iz ratnog filma’ koji je snimljen 2006. godine bio je oslobađanje mog identiteta. Ovaj drugi film je omogućio da vidim ko su moji roditelji, ko je čovjek koji je silovao moju majku i ko je moja majka. Prvi dio filma me nije mnogo pogodio, ali drugi jeste. Kako su prolazile godine i počele provokacije, bilo mi je teže podnijeti. Ovim filmom sam okončao ovu priču, ojačao i oslobodio svoj identitet”, rekao je Muhić.
Glumac Armin Omerović kazao je kako je za njega uvijek potresno kada razgovara s Alenom. Istakao je da su se za film pripremali više od šest mjeseci i da je to bila jedna od najboljih priprema koju je ikada imao.
“Razgovarao sam i sa žrtvama, ženama žrtvama rata… Alen i ja bismo u ovim godinama trebali tražiti djevojke, uživati u životu, ići na putovanja. A mi smo u potrazi za identietom kao i većina Bosanaca i Hercegovaca. Ovaj film mora biti u svakoj kući, mora biti lektira. Bilo je potresno snimati film. Režiser me je stalno molio da idem spavati, ali ja nisam mogao zbog svih slika koje su mi bile pred očima”, rekao je Omerović dodajući kako se ovaj film bavi prijateljstvom, istraživanjem, snovima, realnošću, ratom, te BiH.
Pokazali su hrabrost
Premijer Bosanskopodrinjskog kantona Emir Oković kazao je kako je ovaj Kanton bio u iskušenju kao društveno-politička zajednica da li da se uključi u jednu ovakvu priču. Ali odlučili su na kraju da budu tu, jer su shvatili da je ovaj film jedan od dokaza o dešavanjima u istočnoj Bosni.
“Najveći dio ovih priča ostaje u sudnicama iza zatvorenih vrata. Običan građanin možda nije dovoljno upućen da bi se upoznao s tim pričama. Smatram da je ovo nešto što treba izaći u javnost i ja se zahvaljujem svojim sugrađanima”, kazao je Oković.
Ministar za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Goražde Damir Žuga rekao je kako je za njega ova priča posebna jer je i sam predavao Alenu Muhiću u školi.
“To je kompletna osoba, na što sma ponosan. Izražavam veliku zahvalnost Alenovim starateljima koji su se u periodu opsade Grada heroja-Goražda, a to je više od 1.300 dana, u periodu kada nismo imali vode, struje, hrane, opredijelili da uzmu na čuvanje jedno biće koje je došlo na svijet”, rekao je Žuga dodajući kako u Goraždu vlada veliko interesovanje za ovaj dokumentarni film.
Načelnik Goražda Muhamed Ramović prisjetio se ratnih dana u tom gradu i Alenovog rođenja. Kazao je kako je Goražde trebalo biti druga Srebrenica, ali da se to srećom nije dogodilo.
“Svi u bolnici smo ga voljeli i mazili. Ekipa je imala veliku hrabrost kada su otišli u Foču i zakucali na vrata Alenovom ocu, ja to ne bih smio. Imam dvije poruke – prva je da se istina nikada ne može sakriti, a druga je da ratovi trebaju stati u svijetu i da silovanja više ne bude”, kazao je Ramović.
Bh. premijera filma bit će upriličena 23. marta u velikoj sali Centra za kulturu Goražde od 19:30 sati. Ponude za projekcije filma stigle su iz regije, ali i cijelog svijeta, o čemu će informacije biti saopćene naknadno.
