Prema udžbeniku geografije za četvrti razred srednje škole u Albaniji, albanska područja u Crnoj Gori su Ulcinj, Plav, Gusinje i Rožaje. Ta područja (“krajine”), kako se navodi, su do 1912. godine bila “dio geopolitičke kompaktne cjeline Albanije”, a “poslije balkanskih ratova i turske kapitulacije vojnički su osvojena od Crne Gore”.
U udžbeniku geografije, u čiji je prevod imala uvid agencija Beta, na stranici 13. piše da su na Berlinskom kongresu 1878. godine “donijete odluke na štetu albanskog naroda”.
“Ovaj kongres nepravedno je dodijelio Srbiji istočni dio Kosova sa Vrangom (vjerovatno Vranjem), kao i Crnoj Gori Bar, Podgoricu, Plav i Gusinje”, piše u albanskom udžbeniku geografije.
Na 197. strani udžbenika štampana su pitanja i zadaci za vježbanje učenika: “Pokažite na mapi albanska područja na prostoru Crne Gore”, “Kako i kad su ova područja otcijepljena od geoprostora Albanije?”, “Kakva je budućnost ovih područja i kako može da se popravi njihovo ekonomsko i kulturno stanje?”.
Na naslovnoj strani pomenutog udžbenika je mapa Albanije, sa “albanskim područjima” u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji i Grčkoj, kao i sa Kosovom. Navodno albansko područje u Srbiji, bez Kosova, je takođe izdvojeno, a odnosi se, uglavnom, na područje Bujanovca i Preševa, prenosi Beta.
Sva “albanska područja” su grafički odvojena od mape Albanije, ali su označena istom bojom.
