Zlatu raste cijena, tržišta fondova padaju, a investitori su sve nervozniji – ako Kongres SAD do 17. oktobra ne poveća prag državnog duga, najveća svjetska privreda može da proglasi bankrotstvo, upozoravaju ekonomski analitičari.
Bankrot koji prijeti SAD, kako tvrde neki ekonomisti, može da izazove krizu veću od one iz 2008. godine i dovede do recesije, najgore od doba Velike depresije s početka 20. vijeka i predodredi svjetsku katastrofu decenijama unaprijed.
Američki kongresmeni još se nisu dogovorili ni o gornjoj granici duga, ni o finansiranju državnih ustanova zatvorenih već sedmicu dana.
Predsjednik Predstavničkog doma Kongres obećao je kolegama da neće dopustiti bankrotstvo SAD, čak ako zakon o povećanju državnog duga ne dobije podršku većine republikanaca, ali ne objašnjava kako to namjerava da učini.
Pitanje bankrotstva proističe iz pitanja o povećanju granice državnog duga SAD. Ovu granicu država je podizala više puta.
Glavna tačka cjenkanja demokrata i republikanaca jasna je: republikanci traže da predsjednik Barack Obama odustane od reforme zdravstva, inače će oni “osigurati” – bankrotstvo.
Ekonomski analitičari upozoravaju da je američki predsjednik postao talac unutrašnje politike koju je sam kreirao i da podsjeća na nekadašnjeg sovjetskog lidera Grbačova.
I Obama i Gorbačov došli su na vlast kao reformatori, kada su njihove zemlje bile nepopularne u inozemstvu. Obojica su bili primorani da se obraćaju dvjema stranama – sunarodnicima koji čekaju poboljšanje sistema i strancima uvjerenim da je “korijen zla” u samom sistemu.
Obama je kao i Gorbačov, navode neki politikolozi, odabrao spoljnu politiku, ali bez posebnog uspjeha.
Druga je sličnost što su oba dobitnici Nobelove nagrade za mir. Samo je Gorbačov dobio Nobelovu nagradu poslije raspada svoje imeprije, a Obama na početku mandata, navode agencije.
