Vjeruje se da svaka biljka simbolizuje nešto i da ima određeno dejstvo, a mnoga od tih verovanja su se do današnjeg dana zadržala u narodu
Kako se vjeruje da određene biljke donose sreću i blagostanje ili imaju lekovita svojstva, tako postoje verovanja da određene biljke mogu donijeti i nesreću onima koji žive sa njima.
Recimo, svi znaju da su hrast i drijen posebne biljke koje su sinonimi za zdravlje, dok se za pojedino drveće često mogu čuti mitovi i legende koje bi i najhrabrijim utenhrali strah u kosti.
Stari Sloveni su govorili da određene biljke mnogu biti i zle, pa da ih nikako ne treba gajiti u blizini porodičnog doma.
Bagrem
Za bagrem se tvrdi da nije dobro drvo. Stari kažu da ne treba da bude blizu kuće. Zvali su ga “nerod” (“bez roda”), a kalemljenje ovog drveta smatrali su skrnavljenjem.
Breza
Plodovi se nikada ne jedu svježi, a samo drvo se ne siječe, niti se njime loži vatra. Ko bi odsekao “brekinju”, kažu stari, razbolio bi se, ukočio ili naprasno umro. Ako se neka grana sama odlomi, od tog drveta se prave jarmovi, ili čunovi za razboj.
Zova
Kod starih Slovena, a i kod nekih drugih naroda, zova je demonsko drvo. Kora, list, cvijet i plod imaju primenu u narodnoj medicini. Na osušenom drvetu zove, zimi, raste ljekovita pečurka poznata pod imenom Judino uvo.
Orah
Orasi su sastavni dio postavke na stolu za Badnji dan i Božić. Reč je o drvetu koje je izazivalo veliko poštovanje, ali i strah kod naših starih. Vjerovalo se da nije dobro imati orah u blizini kuće, kako zbog žila koje mogu da sruše dom, tako i zbog senke koja pada na kuću, a za koju se vjerovalo da predviđa smrt. Slično, nije dobro sjedjeti u hladovini orahovog drveta.
Tuja
Tuja se sadila po grobljima i daleko od kuće jer je otrovna. Kada se nalazi na okućnici, utiče loše na djecu i ona često oboljevaju, a da ni sami ne znaju od čega.
