Bosanskohercegovački intelektualci poručuju da je krajnje vrijeme za oživljavanje ljevice koja će se suprotstaviti nacionalizmu drugačijim životnim vrijednostima, te upozoravaju da rat više nije opcija. Okupljeni na promociji nove knjige akademika Slave Kukića “Vrijeme obnovljenog zavijanja nacionalnih truba”, iznijeli su svoj stav o narastajućem nacionalizmu i oživljenoj ratnohuškačkoj retorici u BiH.
Gotovo jednoglasno bh. intelektualci poručuju da dok predsjednik Republike Srpske (RS) i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik koristi svaku priliku da zaprijeti otcjepljenjem ”boljeg” entiteta od ”bošnjačke Federacije”, a član Predsjedništva BiH i lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović već javno po lokalnim televizijama iscrtava kartu trećeg (hrvatskog) entiteta, bošnjačka politika Bakira Izetbegovića prizivanje “erdoanizacije” Bosne i propagiranja islamističke politike pravi medvjeđu uslugu narodu koji predstavlja.
Akademik Slavo Kukić u jednoj od kolumni ukazuje na to da islamiziranje Sarajeva, za kojeg su bošnjački političari doskoro tvrdili da je multietnički grad, te da bi ga i Srbi i Hrvati trebali osjećati glavnim gradom države u kojoj žive, najviše šteti Bošnjacima.
On za RSE objašnjava da Izetbegović time daje povoda i Dodiku i Čoviću da slobodno mogu iznositi ideje o podjeli BiH 20 godina nakon rata.
”Sve ono što se događa, pa i zadnja odluka Senata Sarajevskog univerziteta (da se petkom ne zakazuju ispiti kako bi studenti mogli na podnevnu molitvu u džamiju) došla je Miloradu Dodiku kao kec na deset da tu odluku uzima kao corpus delicti i s njom barata i u Banjaluci i u Beogradu kako bi pokazao da on zapravo spašava ovaj prostor od najezde velikoislamske ideologije. Prema tome, svakako jedan od motora pokretača jeste sve ono što se događa u pokušaju islamističkog oblikovanja BiH”, navodi Kukić.
Vrijeme za redefiniranje bošnjačke politike
Profesor i politički analitičar Esad Bajtal ocjenjuje da nejasno definisana bošnjačka politika ukazuje na to da Bošnjaci nemaju državotvornu svijest.
“Za razliku od srpske i hrvatske politike, i to u radikalnoj varijanti. Državotvorna svijest je ono što nedostaje ovoj politici koja se bavi nekim drugim temama, recimo islam i džamijski način razmišljanja njima je u političkoj ravni mnogo važniji nego način vođenja države kako se to radi u modernom svijetu. I bojim se da sami sebe time potkopavaju i to nije problem. Ako potkopavaju nas kao građane ove zemlje onda trebamo kritički posmatrat sve to i pitati ih imate li pravo da činite to što činite”, komentariše Bajtal.
Dekan Fakulteta političkih nauka profesor Šaćir Filandra smatra da je krajnje vrijeme za redefiniranje bošnjačke politike.
”Bošnjačkoj politici, ako hoće da bude na nivou zadatka vremena i odgovori na sve izazove, slijedi jedno temeljno redefiniranje. Naravno da politički akteri toga nisu svjesni, da na to ne pristaju, jer, po definiciji stvari, svak sebe smatra konačnim, nepogrješivim i savršenim”, kaže Filandra.
“Ta politika”, dodaje Filandra, “nema svoju autorefleksiju, prilično je ekskluzivna, ne dozvoljava uključivanje intelektualnih zajednica, nevladinog sektora i drugih organizacija koje mogu da suportiraju donošenje stavova”.
“Ona je postala vlasništvo zapravo uskog kruga stranačkih elita i manje – više na kraju se svodi na raspodjelu ekonomskih resursa koje smo stvorili u nekom drugom vremenu. No, slijedi jedno duboko redefiniranje i zauzimanje jednog proaktivnog stava”, ocjenjuje Filandra.
No, profesor Bajtal napominje da uprkos činjenici da je ovo vrijeme ekspanzije sva tri nacionalizma i da jedni druge prate, ipak su neki stariji od drugih.
”Što se tiče drugih nacionalizama, pričati o tome da sad ovaj bošnjački nacionalizam koji je u razvoju, u ekspanziji, koji dolazi posljednji po redu stvari, je posebno djelovanje na njih, mislim da nije. I kad ga nije bilo devedesetih oni su bili u rascvatu, u punoj svojoj snazi, oni zapravo ne jenjavaju ni do dana današnjeg. Uzajamno se mogu pravdati jedni, drugi i treći, upirati prstom opet uzajamno, to ništa ne mijenja na stvari u poretku činjenica. Zna se ko je etnonacionalističku igru počeo i ko je još uvijek drži, a ko je prati”, konstatuje Bajtal.
Dok su novinski stupci, ali i društvene mreže preplavljeni pričom o mogućem novom ratu u BiH, građani uzvraćaju prijedlogom da u prvi red stanu djeca političara koji takve prijedloge plasiraju.
”Ja sam zaključio da ako ijedna dlaka ijednom djetetu u Bosni i Hercegovini više padne s glave, neće biti dovoljan jedan Haški tribunal da presudi ovim nacionalistima”, komentariše profesor Hidajet Repovac.
