Aja Sofija je na listi Svjetskog kulturno-historijskog naslijeđa UNESCO-a. Građevina sa kupolom promjera 31 metar, godinama je bila najvelelepnija crkva u svijetu. Historičari su je nazivali i “Osmim svjetskim čudom”, a sami Bizantinci upoređivali sa nebesima i rajem.
Aja Sofija je smještena na poluostrvu Sultanahmet. Do sada tri puta mijenjala namjenu. Podignuta je 537. godine, za vladavine bizantinskog cara Justinijana. Do 1453. godine je bila centralna građevina za pravoslavlje, sve do osvajanja Konstantinopolja. Sultan Mehmet II je, nakon njegovog osvajanja, naredio da se Aja Sofija pretvori u džamiju. U Aja Sofiji je klanjan i prvi džuma namaz nakon osvajanja Grada na Bosforu, te je u naredne 482 godine bila dragulj islamskog svijeta. U Osmanskom carstvu je postala poznata pod nazivom “Velika džamija” jer je bila omiljeno mjesto za molitvu.
Nakon raspada Osmanskog carstva, 1935. godine je pretvorena u muzej.
Debate o ponovnom pretvaranju Aja Sofije u džamiju
Aja Sofija, trenutno muzej koji godišnje privlači tri miliona turista, povod je brojnih debata o njenoj budućoj namjeni, zbog inicijativa da joj ponovo pripadne njena primarna svrha – da bude pretvorena u džamiju.
Zamjenik premijera Republike Turske, Bulent Arinč, nedavno je izrazio i vlastitu želja da se Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju, rekavši: “Gledamo ovu tmurnu Aja Sofiju i želimo da u njoj uskoro zavladaju sretni dani.”
U izjavama nekoliko turista koje smo zatekli na trgu ispred Aja Sofije, mogli su se čuti različiti stavovi o namjeni Aja Sofije.
“Bio muzej ili džamija, nema veze. Svejedno je. Ne mislim da će biti neke velike razlike,” kazao je Alevi el-Džaferi iz UAE za Anadolu Agency.
Amerikanac John Stean je pri nešto drukčijem stavu: “Mislim da bi trebala ostati muzej, kao znak poštovanja prema dvjema religijama – kršćanstvu i islamu. Već imate mnogo lijepih džamija. Rekao bih ne, ako mene pitate.”
“Veoma lijepo izgleda. Nadam se da će u budućnosti biti pretvorena u džamiju,” kaže Ibrahim Kabon, turista iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
