Svjetski mediji analizirali su posljedice rezultata nedjeljnog referenduma o ustavnim promjenama u Italiji, zbog čijeg poraza je premijer koalicije lijevih stranaka Matteo Renzi podnio ostavku. To je bila današanja tema na “Zašto?”.
Guardian: Bez promjena
Prvo je Velika Britanija glasala za Brexit, potom je Amerika glasala za Trumpa i sada su Italijani glasali protiv ustavnih reformi.
“Primamljivo je povući paralele između ta tri glasanja. Italijanski referendum, međutim, nije politički zemljotres. Njegovi razlozi su drugačiji i njegove posljedice na domaću i međunarodnu politiku će vjerovatno biti ublaženi,” piše liberalni londonski dnevnik.
U Italiji, teme kao globalizacija i imigracija nisu dominirale predizbornom kampanjom i sam rezultat se ne uklapa u narativ o populističkoj pobuni protiv svjetskih elita.
Referendum je različit i zbog toga što će njegove posljedice biti ograničene i uprkos očekivanim usponima i padovima na finansijskim tržištima situacija je drugačija u odnosu na evropsku krizu 2011.
Na političkom planu, također, neće biti velikih promjena, prijevremenih izbora niti novog rasta Pokreta pet zvijezdi, koji će i dalje odbijati da se uključi u pregovore ili u sastav izvršne vlasti. Nova vlada će po sastavu ali i po politici biti dosta slična odlazećoj.
“Italija neće biti domina koja će prouzročiti još više nestabilnosti u Evropi,” zaključuje Guardian.
Wall Street Journal: Procjep
Nedjeljni referendum u Italiji je potvrdio rastući rascjep između onoga što je potrebno da se oporavi ekonomija i rastućeg vala evropskog populizma, smatra njujorški poslovni dnevnik.
Italijanski premijer je smatrao da je je njegovoj zemlji potrebna čvrsta ruka i jasan mandat kako bi se izborila protiv birokratije i korupcije i olakšala posao kompanijama:
“Raspoloženje protiv establišmenta je jače od želje za reformama,” kazao je za WSJ Stefano Stefanini, savjetnik u firmi za odnose sa javnošću Podesta Group i pomoćnik nekadašnjeg predsjednika Giorgia Napolitana.
“Prisutan je otpor prema promjenama, (to je) jedan urođeni konzeravatizam u Italiji.”
To je i paradoks u srcu evropske – i američke – politike danas, smatra WSJ:
“Otpor promjenama među glasačima vodi ka sve izraženijim anti-sistemskim rješenjima na glasačkim listićima.”
Saniranje nacionalnih ekonomija je ključno za liječenje bolesti eurozone ali to nije dovoljno, zaključuje list:
“Mnogi ekonomisti i zvaničnici kažu da je također potrebna čvršća unija između 19 članica eurozone i veća raspodjela ekonomskih i finansijskih rizika.”
Reuters: Pogrešna procjena
Britanska novinska agencija smatra da “zvučno ne” na referenedumu o ustavnim promjenama nije glas protiv eura i Evropske unije.
“Ali ishod glasanja, koji Renzija izbacuje iz ureda, predstavlja korak unazad za Evropu u momentu kada se njeni lideri bore da nađu kredibilan odgovor na Brexit, izbor Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama i uporne domaće ekonomske probleme,” smatra agencija sa sjedištem u Londonu.
Vodeći evropski anti-EU političari su požurili da rezultat proglase pobjedom antievropskih snaga:
“Ali za razliku od Velike Britanije, istraživanja pokazuju da su Italijani za EU i euro.”
Zbog toga, Renzijev poraz više liči na pogrešnu procjenu nego na odbijanje Evrope, smatra Reuters:
“Mnogo više nego italijanski referendum, izbori u Francuskoj se pretvaraju u ključni momenat za Evropu i njen politički ‘mainstream’.”
