U Sjedinjenim Američkim Državama danas se održavaju 58. izbori za predsjednika i potpredsjednika zemlje. U dugo očekivanoj demokratskoj utrci učestvuje više kandidata sa teoretskom mogućnošću pobjede, a najprominentniji su Hillary Clinton i Donald Trump.
U 13 sati po našem vremenu otvorit će se prva glasačka mjesta u istočnim saveznim državama, dok će u ostatku zemlje biračka mjesta biti otvarana sve do 15 sati po našem vremenu. Očekuje se da će glasanje biti okončano u 2 ujutru, odnosno u 4 sata ujutru po našem vremenu.
Sudeći prema prethodnim predsjedničkim izborima, ime novog šefa najmoćnije države svijeta bit će poznato nakon samo nekoliko sati od zatvaranja biračkih mjesta, što znači da će Clinton ili Trump proglasiti pobjedu u srijedu ujutro.
Naravno, pored spomenutih predstavnika demokratske, odnosno Republikanske partije, u utrci za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država učestvuje ukupno 30 osoba čija se imena neće naći na svim listićima u svim saveznim državama. Najpoznatiji su ipak Gary Johnson i Jill Stein iz Libertarne partije, odnosno Partije zelenih.
Sistem glasanja
Građani ne biraju kandidate na klasičan način, kao što je to slučaj u Evropi, već glasom za kandidata angažuju elektore koji se potom razvrstavaju po procentu dobijenih glasova kandidata po državi. Onaj kandidat koji dobije najveći broj elektora (npr. 6 od 10) automatski osvaja saveznu državu i svi elektori naknadno postaju njegovi (10 od 10).
Elektorat čini 538 članova na nacionalnom nivou, a pobjedu će odnijeti onaj kandidat koji osvoji povjerenje 270 elektora.
Zbog ove činjenice važno je napomenuti da postoje države koje su tradicionalno privržene jednoj partiji, ali i one koje mijenjaju privrženost (swing states) i time imaju najveći utjecaj na izbor predsjednika.
Iako je ovaj sistem dizajniran da spriječi preglasavanje u jednoj od najvećih i najdecentralizovanih zemalja svijeta, u nekoliko je navrata učinio da najpopularniji predsjednik zapravo izgubi izbore.
To se posljednji put desilo 2000. godine kada je pobjedu odnio George W. Bush. Komplikovani sistem koji je izgrađen da štiti manjinu od većine te je godine uzrokovao poraz Ala Gorea koji je osvojio 50.999.897 glasova, dok je Bush osvojio 50.456.002.
Ko je ko
Hillary Clinton je dugogodišnja aktivistica, supruga 42. američkog predsjednika Billa Clintona, senatorka i bivša ministrica vanjskih poslova SAD-a. Pored činjenice da je velika lobistica za prava žena i porodilja, da ima liberalne stavove prema izbjeglicama i imigrantima, ona je jedna od najglasnijih zagovornica intervencije SAD-a u Libiji.
Mnogi je smatraju dijelom establišmenta Demokratske partije u Washingtonu, prijateljicom Wall Streeta i velikih kompanija. Također, navedene osobine objašnjavaju razloge zašto bi Clinton mogla biti idealna nositeljica dosadašnje politike Baracka Obame i centralne ljevice uopće s obzirom na svoje veze najmoćnijim ljudima države.
Svojim biračima obećava nastavak borbe za univerzalno zdravstveno osiguranje, jeftinije obrazovanje za pojedine grupe, smanjenje poreza za srednju klasu i povećanje minimalca.
Donald Trump je mogul čije je bogatstvo padalo i raslo u nekoliko navrata u proteklih nekoliko decenija. Njegovu poslovnu historiju prate bankroti, ali i gradnje velikih hotela, kasina i tvornica u trećim zemljama. On je zvijezda reality emisija i dugogodišnje poznato kontroverzno lice sa TV ekrana.
Njegovi politički stavovi su slični njegovoj osobenosti – jasni i direktni, ali često neinformisani i popraćeni dozama mizoginije i fašizma kroz etiketiranje manjina, uključujući Meksikance i muslimane. Svojim je izjavama poljuljao samu Republikansku partiju, a pojedine politički bliske ličnosti su ga se doslovno odrekle tokom kampanje
Njegova obećanja se svode na vraćanje pogona proizvodnje u SAD, podizanje poreza za robu iz Kine i Meksika, povlačenje iz pojedinih trgovačkih sporazuma, potpunu komercijalizaciju zdravstvenog osiguranja, povlačenje iz dogovora sa Iranom o nuklearnom oružju i jače bombardovanje IDIL-a.
Predviđanja i ankete
Kao što je uglavnom slučaj u dvopartijskom sistemu, ankete pokazuju gotovo izjednačenu popularnost dva najznačajnija kandidata sa blagom prednošću Hillary Clinton. Ipak, u nekoliko navrata zabilježena je povećana privrženost Trumpu.
Također, kao i u prethodnim predsjedničkim izborima, izborna bitka između kandidata dešavat će se u tek nekoliko najvažnijih država koje nisu tradicionalno plave (Demokratska partija) i crvene (Republikanska partija). Ovoga puta, to će najvjerovatnije biti Colorado, Florida, Iowa, Michigan, Nevada, New Hampshire, North Carolina, Ohio, Pennsylvania, Virginia i Wisconsin.
Prema posljednjoj anketi američkog magazina Politico, Trump bi mogao odnijeti pobjedu u samo dvije spomenute savezne države, što za Clinton predstavlja, bar trenutno, projiciranu pobjedu.
