Naučni saradnik u Institutu za nacionalnu historiju Republike Makedonije docent dr. Zećir Ramčilović u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je govorio o historijskom kontinuitetu Bošnjaka u Republici Makedoniji.
Naučni saradnik u Institutu za nacionalnu historiju Republike Makedonije docent dr. Zećir Ramčilović u razgovoru za Anadolu Agency (AA) rekao je kako “Bošnjaci imaju viševjekovni kontinuitet u Makedoniji i da su oni dio svih važnijih procesa u borbi za slobodu, ravnopravnost i jednakost, u borbi za formiranje zajedničke domovine, Republike Makedonije”.
Dr. Ramčilović je govorio o historijskom kontinuitetu Bošnjaka u Republici Makedoniji, o njihovom društvenom položaju u Republici Makedoniji, političkom i građanskom organiziranju, kao i o problemima sa kojima se susreće ova etnička zajednica koja je dio bogatog multikulturnog društva u Republici Makedoniji.
Prema riječima Ramčilovića, Bošnjaci još od perioda osamostaljenja Republike Makedonije, u prvim godinama nezavisnosti države, ali i u daljem kontinuitetu, Bošnjaci su faktor stabilnosti i prosperiteta u svim segmentima makedonskog društva. Iako su bili dio svih pozitivnih dešavanja u zemlji, podsjeća da Bošnjaci nisu bili dio makedonskog Ustava sve do 2002 godine.
“U 2002. godini nakon potpisivanja Ohridskog okvirnog sporazuma, Bošnjaci su postali dio Ustava, dobili su mjesto koje zaslužuju. U tom periodu izdvajam dvije ličnosti koje više nisu među nama, ali su veoma zaslužne za taj čin, budući da su Bošnjaci dobili osjećaj ravnopravnosti, pripadnosti, jednakosti, jer kako su oni osjećali Makedoniju, tako Makedonija osjeća njih. Te dvije ličnosti su bivši makedonski predsjednik Boris Trajkovski i tadašnji poslanik u Skupštini Makedonije Alija Šahić. Na ovaj način se otvorio prostor za emancipaciju i integraciju Bošnjaka u makedonskom društvu. U daljem periodu je bilo uspona, padova i stagnacija, ali za cijeli ovaj period položaj Bošnjaka ima jedan pozitivan trend”, smatra dr. Ramčilović.
U pogledu ostvarenih ciljeva Bošnjaka kao etničke zajednice u Republici Makedoniji, Ramčilović izdvaja otvaranje tv i radio redakcije na bosanskom jeziku pri javnom servisu Makedonske radio-televizije (MRT), uvođenje predmeta jezik i kultura Bošnjaka u osnovnom obrazovanju, kao i nastava na bosanskom jeziku u školama u skopskoj općini Saraj u selu Ljubin i Gornjem Orizaru kod Velesa, i u centralnoj Makedoniji.
Kao jednu od pozitivnijih mjera koja se odnosi na manje etničke zajednice, Ramčilović izdvaja decentralizaciju općina, odosno lokalne samouprave, pri čemu navodu da je potrebno i da Bošnjaci u Republici Makedoniji imaju svoju općinu.
“Potrebno je da imamo jednu svoju općinu kako bi se prikazao multietnički karakter makedonskog društva”, kaže Ramčilović.
– Aktivnosti bošnjačkih nevladinih organizacija u saradnji sa BiH-
Osvrćući se na društvenu organiziranost Bošnjaka u Republici Makedoniji, te njihove građanske i nevladine organizacije, Ramčilović ističe da se u posljednjim godinama na tom polju pojavilo nekoliko bošnjačkih građanskih organizacija i udruženja koja su u velikoj mjeri pomogli za riješavanje problema Bošnjaka u Makedoniji.
“Pojavilo se više nevladinih organizacija koje su ostavile pečat time što su realizirale određene projekte kulturnog, obrazovnog, ili nacionalnog interesa”, ističe Ramčilović.
Naveo je neke, prema njegovom mišljenju važnijih projekata, kao što su različne kulturne manifestacije povodom obilježavanja Dana Bošnjaka – 28 septembar, kao i humanitarne aktivnosti za pomoć pogođenim od poplava u skopskom naselju Sinđelić (Hasanbeg), gjde žive Bošnjaci.
Također, Ramčilović napominje da jedna nevladina organizacija radi na naporima za suradnju između BiH i Republike Makedonije za liberalizaciju i putovanje građana dviju zemalja samo sa ličnim kartama.