Šabić kaže da kada je pisan izveštaj o atentatu na Zorana Đinđića, nije postojao zakon o tajnosti takvih podataka, prenosi B92.
Trinaest godina poslije atentata na premijera Zorana Đinđića izveštaj koji je sačinila komisija i dalje nije dostupan javnosti. Povjerenik Šabić kaže da u trenutku kada je izvještaj napisan nije postojao zakon o tajnosti takvih podataka, već je taj zakon donijet kasnije.
“Mi danas imamo zakon o tajnosti podataka koji pored ostalog predviđa ne samo da tajna bude ustanovljena, da klasifikacija bude izvršena na način i u skladu sa odredbama tog zakona, nego predviđa i obavezu preispitivanja tajnosti. Dakle i kod dokumenata najvećeg stepena tajnosti sam zakon kaže da bez posebnog zahtjeva javnosti, dakle novinara, bilo koga, da onaj koji je tajnu odredio treba da je preispituje, čak i u slučaju najvećeg stepena tajnosti, najmanje jednom u 10 godina”, rekao je Šabić.
Čedomir Jovanović, koji je i tada bio poslanik, kaže da se u izvještaju nalaze izjave službenika u vladi i da je sigurno postojao razlog zbog čega je proglašen tajnom, a da vlada DS kojoj je tada pripadao nije sprječavala objavljivanje izvještaja.
“Nemam ništa protiv da se objavi, ali poslije svih onih suđenja i svega onoga što je ta suđenja pratilo , postupaka koji su uslijedili nakon prvog stepena, u drugom i trećem, tu zaista ne postoji nikakav prostor za bilo kakvu dilemu, a činjenica da su danas tako nervozni, pa znate šta, to me dodatno motiviše”, rekao je Jovanović.
Šabić navodi da je još 2008. godine tadašnjoj vladi ukazao na niz nedosljednosti u vezi sa tajnošću tog dokumenta.
“Podsjetilo me da sam ja još prije osam godina bio u prilici da odbacim jednu žalbu, jednog novinara, iz formalnih razloga. Dakle ne možete podnijeti žalbu povjereniku protiv vlade, a ovdje su informacije tražene od vlade. Tada je vlada jednim neformalnim pismom, ali eksplicitno odbila da da te informacije”, dodao je Šabić.
Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić rekao je prije nekoliko dana da će tražiti da se skine oznaka tajnosti sa izvještaja komisije, koju je predvodio Žarko Korać, i svjedočenja pojedinih ljudi o ubistvu premijera Zorana Ðinđića.
