Ratifikacija Sporazuma o demarkaciji granice sa Crnom Gorom u Skupštini Kosova neophodna je za stupanje na snagu vizne liberalizacije sa EU, onda kada tu preporuku Evropske komisije budu potvrdili Evropski parlament i Savijet EU.
Upravo ovo pitanje bilo je jedan od razloga zašto je opozicija mjesecima blokirala rad Skupštine Kosova bacajući suzavac, te organizovala brojne proteste, tvrdeći da je Kosovo izgubilo značajan dio teritorije.
Ni vizna liberalizacija nije promjenila njihovo mišljenje. Pored njih, i jedan dio poslanika vladajućih partija nije siguran da je demarakcija izvršena pravilno.
Iz Vlade Kosova još uvijek nisu sigurni kad će pitanje ratifikacije Sporazuma doći na dnevni red Skupštine. Ali, kako u izjavi za RSE kaže zamjenik ministra za administraciju lokalne samouprave Bajram Gecaj, to bi trebalo da se desi veoma uskoro, i pored prepreka koje postavlja opozicija.
“Trebalo bi da sjednemo sa opozicijom i da pričamo oko ovoga. Ako oni pristanu. Mi smo ih zvali mnogo puta, ali oni se nisu odazvali. Sad ćemo da vidimo”, kazao je Gecaj.
Iz najveće opozicione stranke, Pokreta Samoopredjeljenje, smatraju da je zahtjev Evropske komisije nepravedan, jer je takav uslov postavljen samo Kosovu. Portparol Samoopredjeljenja Frašer Krasniqi kaže da je ovaj pokret zainteresovan da rješi pitanje demarkacije, ali ne na štetu teritorije Kosova.
“Uzimajući u obzir da aktuelni sporazum o demarkaciji oduzima Kosovu preko 8.000 hektara, to udvostručuje nepravdu našoj zemlji. Nije evropska vrijednost da se problemi između dvije države rješe na štetu jedne. Nećemo prihvatiti i nećemo dozvoliti ratifikaciju ovog sporazuma i maksimalno ćemo se angažovati da to spriječimo”, kazao je on je RSE.
Pitanje od nacionalnog interesa
Protiv ovog sporazuma su i ostale dvije opozicione partije, Alijansa za budućnost Kosova i Inicijativa za Kosovo.
Kako bi Skupština ratifikovala međunarodni sporazum, po Ustavu Kosova, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno 80 glasova. Vladajuća koalicija zajedno sa poslanicima iz redova manjinskih zajednica ima 88 poslanika, ali se do sada i jedan broj poslanika iz vladajućih partija izjasnio da je protiv Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom.
Šef parlamentarne grupe vladajuće Demokratske partije Kosova Adem Grabovci priznaje da je pitanje osjetljivo, kao i da su upitni i sami glasovi, ali poručuje da poslanici trebaju biti razumni tokom glasanja.
On je pozvao opoziciju na razgovore, poručujući da se ne radi o partijskim ili ličnim interesima, već da je ovo pitanje od nacionalnog interesa.
“Treba svima da bude jasno da država Kosovo treba da ima svoje granice i da je to u interesu svih građana. To treba da se desi, ali istovremeno naš je stav i stav je susjedne Crne Gore – da niko nije zainteresovan za oduzimanje teritorije”, kazao je on.
Grabovci je pozvao opoziju, ostale poslanike, ali i same građane, da navedu činjenice ukoliko smatraju da je teritorija Kosova ugrožena.
“Ne vjerujem da je u ičijem interesu da ometa naš put prema Evropi, ali naša je obaveza da branimo interese građana”, dodao je on.
Bivša predsjednica Kosova Atifete Jahjaga nakon iskazanog nezadovoljstva opozicije po pitanju demarkacije sa Crnom Gorom, formirala je međunarodnu komisiju radi utvrđivanja ovog procesa. Nakon dvonedjeljnog rada, komisija je ustanovila da prilikom procesa demarkacije granice Kosova i Crne Gore nije bilo grešaka.
Opozicija je odbacila ovu ocijenu, a lider Alijanse za budućnost Kosova Ramush Haradinaj kazao je da je najveća mana ove komisije bila ta što u njoj nije bilo domaćih stručnjaka, te da ona nije uspijela da otkrije “ordinarne prevare balkanskog nivoa”.
Zvaničnici obije zemlje su tvrdili je granica u skladu sa administrativnom linijom iz Ustava iz 1974. godine.
S druge strane, u saopštenju iz Vlade Crne Gore je rečeno da je, ako postoji sumnja da je napravljena greška, Vlada Crne Gore spremna da to razmotri jer ne želi bilo kakve nesporazume sa susjedima, vodeći pritom računa o državnim i nacionalnim interesima Crne Gore.
